00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
00:00
01:00
02:00
03:00
04:00
05:00
06:00
07:00
08:00
09:00
10:00
11:00
12:00
13:00
14:00
15:00
16:00
17:00
18:00
19:00
20:00
21:00
22:00
23:00
15:13
ENERGIJA SPUTNJIKA
16:00
30 min
ENERGIJA SPUTNJIKA
16:32
30 min
SVET SA SPUTNJIKOM
17:00
60 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
20:00
60 min
SPUTNJIK INTERVJU
07:00
28 min
SPUTNJIK INTERVJU
Kris Gavrić: Najveća uloga će mi biti da postanem mama
16:00
30 min
VESTI (repriza)
Šta je cilj novih represivnih mera režima Maje Sandu?
16:30
30 min
OD ČETVRTKA DO ČETVRTKA
Ultimatum Srbiji – velika sramota Brisela
17:00
60 min
MILJANOV KORNER
Nemanja Vasiljević: Imaćemo veći budžet i jači tim sledeće godine
20:00
60 min
JučeDanas
Na programu
Reemiteri
Studio B99,1 MHz, 100,8 MHz i 105,4 MHz
Radio Novosti104,7 MHz FM
Ostali reemiteri
SPUTNJIK SRBIJA

Jermenija — raj na Zemlji:

Ararat, srećne svadbe
i grožđe

Vitalij Kovaljčuk
„Jermenija je raj na Zemlji. Nigde nije tako lepo, toplo i nigde nema tako ukusne hrane. I sami ćete to osetiti“, ponavlja svakog minuta taksista Zoro.
On ne skida naočare za sunce i kada je kišni dan. Savetuje: ako želite da vidite najneobičnija mesta, probate grožđe direktno sa loze i uživate na jermenskoj svadbi, onda ne treba da idete u Jerevan, već u okolinu grada. Otkrivamo gde da potražite najstarije crkve na svetu, kako da pripremite lavaš u peći i da se približite Araratu.
Od modernog doba do antike
Tri sata leta iz Moskve i već se nalazite na aerodromu Jerevana — Zvartnocu. Aerodrom je dobio ime u čast jednog od simbola grada — Zvartnoc (u prevodu — Hram budnih anđela). To je velik kompleks iz VII veka koji se nalazi nedaleko od Jerevana.
Left
Right
Zvartnoc, renovirani elementi hrama iz VII veka
© Vitalij Kovaljčuk
Hram Zvartnoc je sagrađen u VII veku
© Vitalij Kovaljčuk
Osnova i ruševine hrama Zvartnoc
© Vitalij Kovaljčuk
Zvartnoc, ostaci rimskih termi
© Vitalij Kovaljčuk
Sam hram, koji stoji na 32 stuba, u X veku je razrušio zemljotres. Sačuvani su samo osnova i nekoliko stubova.
Left
Right
Stubovi hrama Zvartnoc (VII vek)
© Vitalij Kovaljčuk
Zvartnoc, slika orla
© Vitalij Kovaljčuk
Zvartnoc, renovirani elementi hrama iz VII veka
© Vitalij Kovaljčuk
Pored se nalazi rezidencija katolikosa (poglavara jermenske crkve): ostaci dvorca, prostorija, banje. Dobro se sačuvala vinarija, dva bazena sa kamenim udubljenjima u kojima se gnječilo grožđe i sakupljala tečnost.
Left
Right
Rezidencija katolikosa, dvorana sa prestolom
© Vitalij Kovaljčuk
Rezidencija katolikosa, vinarija
© Vitalij Kovaljčuk
Sačuvani delovi rezidencije, vinarija
© Vitalij Kovaljčuk
Rezidencija katolikosa
© Vitalij Kovaljčuk
Da biste obišli Zvartnoc, potreban je jedan sat. Liči na ilustracije iz udžbenika o istoriji stare Grčke, samo je unaokolo umesto maslina drveće dunja.
Dunja
© Vitalij Kovaljčuk
Poseta jermenskoj svadbi
Na 20 kilometara od Jerevana se nalazi grad Aštarak. Ima manje turista, a velik broj znamenitosti. U istorijskom centru sa uskim ulicama se nalazi crkva Ciranavor iz VI veka, Karmravor (crvena) iz VII veka.
Left
Right
Crkva Ciranavor, pogled odozgo
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Ciranavor (VI vek)
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Ciranavor, ruševine
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Ciranavor, uklesan krst u steni
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Ciranavor (u srednjem veku — tvrđava Pokaberd)
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Ciranavor, pogled na unutrašnjost crkve
© Vitalij Kovaljčuk
Obratite pažnju na krov od crepa na crkvi Karmravor, takvih hramova ima samo nekoliko u Jermeniji.
Left
Right
Crkva Karmravor, krov od crepa
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Karmravor se sačuvala u originalnom obliku od VII veka
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Karmravor, ruševine
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Karmravor, spomenici
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Karmravor, kupola
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Karmravor, crteži
© Vitalij Kovaljčuk
Crkva Karmravor, crteži unutar crkve
© Vitalij Kovaljčuk
Ako tokom šetnje čujete hor automobilskih sirena i glasnu muziku, znajte da ćete uskoro ugledati jermensku svadbu. Mladenci dolaze u kuću mladoženje, sa balkona ih zasipaju laticama ruža i bombonama.
Left
Right
Svadba u Aštaraku
© Vitalij Kovaljčuk
Svadba u Aštaraku, dolazak mladenaca u kuću muža
© Vitalij Kovaljčuk
Gosti se služe orasima i suvim voćem, desertima u obliku srca i piramidama od bombona. Obično i turiste pozivaju da se posluže i da kažu zdravicu. Zatim je na redu praznična trpeza, na koju se poziva oko 300-400 gostiju. Na svadbi je uvek bučno, veselo i lepo se jede.
Left
Right
Svadba u Aštaraku
© Vitalij Kovaljčuk
Aštarak, okolo crkve Karmravor
© Vitalij Kovaljčuk
Most i mlin u Aštaraku
© Vitalij Kovaljčuk
Na obali reke Kasah se nalazi mali park pored mlina iz XIX veka.
Može se sedeti za starim žrvnjem kao za stolom, oslušnuti šum vode i mogu se sakupljati orasi.
Left
Right
Most preko reke Kasah, XVII vek
© Vitalij Kovaljčuk
Most preko reke Kasah, pogled odozgo
© Vitalij Kovaljčuk
Klisura reke Kasah
© Vitalij Kovaljčuk
Vinogradi u Aštaraku
© Vitalij Kovaljčuk
Daska sa kovčega i lavaš
Na 17 kilometara od Jerevana se nalazi grad Ečmiadzin (drugi naziv mu je Vagaršapat). To je kolevka hrišćanstva u Jermeniji. Upravo je ovde legendarni katolikos Grigorij Prosvetitelj sagradio prvu jermensku crkvu 301. godine. Prema predanju, to mesto mu je pokazao Hrist, zato je hram dobio ima Ečmiadzin (silazak Jedinstvenog).
Left
Right
Ečmiadzin, ulazak na teritoriju manastira
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, spomenici na ulasku na teritoriju manastira
© Vitalij Kovaljčuk
Postoji mogućnost da je ovo najstarija hrišćanska crkva na svetu. Kasnije su je napravili od kamena i nijednom je nisu dograđivali do XVIII veka.
Left
Right
Ečmiadzinski hram
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzinski hram, rezbarija ukrašava fasadu
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzinski hram se sada restaurira
© Vitalij Kovaljčuk
Od 1441. godine u Ečmiadzinu se nalazi rezidencija katolikosa.
U muzeju na teritoriji rezidencije se nalazi veoma interesantna kolekcija hrišćanskih relikvija. Među njima je Longinovo koplje, kojim je probo Hrista, kao i okamenjena daska. Kažu da ona potiče od Nojevog kovčega, našli su je u Araratu u IV veku.
Left
Right
Ečmiadzin, muzej Manukjanov, Longinovo koplje
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, muzej Manukjanov, krst sa delovima moštiju
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, muzej Manukjanov, čestica Nojevog kovčega
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, muzej Manukjanov, krst sa česticama moštiju
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, muzej Manukjanov, religiozno slikarstvo
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, muzej Manukjanov, tron katolikosa
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, muzej Manukjanov
© Vitalij Kovaljčuk
Ečmiadzin, park ispred muzeja Manukjanov
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“ (u prevodu Čovek koji se ljubi, tako su nazvali dedu koji je osnovao centar) napravljen je u staroj jermenskoj kući. Kuća ima zeleno dvorište, u kući se nalaze peć, posude sa vinom i predmeti iz seoskog života. Ovde se održavaju radionice slikarstva, grnčarije i časovi o tkanju tepiha.
Left
Right
Kulturni centar „Mačanjenc“, dečak sa praćkom
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, dvorište
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, rastinje u dvorištu
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, krčazi za vino
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, peć za pečenje gline
© Vitalij Kovaljčuk
Oslikani krčazi
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, vinski podrum
© Vitalij Kovaljčuk
Tu se nalazi i restoran tradicionalne jermenske kuhinje. Napravljen je u stilu kuće iz sredine XX veka. Dok čekate ručak, možete da gledate kako se pravi lavaš, a goste uvek posluže vrućim hlebom.
Left
Right
Kulturni centar „Mačanjenc“, enterijer restorana
© Vitalij Kovaljčuk
Kuća trgovca Popova (druga polovina 19. veka)Kulturni centar „Mačanjenc“, priprema lavaša. Velikim jastucima (koji se na fotografiji nalaze pored nogu žena) lavaš priljubljuju za zidove peći. On je gotov za jedan minut.
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, priprema lavaša
© Vitalij Kovaljčuk
Priprema lavaša
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, terasa restorana
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, enterijer restorana
© Vitalij Kovaljčuk
U kulturnom centru „Mačanjenc“ možete provesti nekoliko dana, jer on radi kao mali hotel. Ako želite da kupite neki suvenir, predmeti od keramike su odličan predlog, kao i ukrasi i minerali, kao što je obsidijan.
Left
Right
Kulturni centar „Mačanjenc“, ulazak u hotel
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, goste dočekuje deda Mačanjenc
© Vitalij Kovaljčuk
Kulturni centar „Mačanjenc“, hotel
© Vitalij Kovaljčuk
Hram sa nestalim ljudima
Manastir Ovanavank je osnovan u IV veku i nalazi se na šest kilometara od grada Aštarak, na kraju klisure. Ovde, u crkvi Surb-Grigor, koja je sagrađena u VI veku, čuvaju se delovi moštiju Jovana Krstitelja.
Left
Right
Manastir Ovanavank, pogled na klisuru reke Kasah
© Vitalij Kovaljčuk
Manastir Ovanavank
© Vitalij Kovaljčuk
Manastir Ovanavank, komemorativni krst iz XIII veka
© Vitalij Kovaljčuk
Manastir Ovanavank se nalazi na kraju klisure
© Vitalij Kovaljčuk
Manastir Ovanavank, zid kao ograda
© Vitalij Kovaljčuk
Manastir Ovanavank, crkva Surb-Karapet (XIII vek)
© Vitalij Kovaljčuk
Istoričari kažu da su od hrama na dno klisure vodili podzemni hodnici u slučaju opsade. Ovim hodnicima su se spašavali od osvajača.
Left
Right
Manastir Ovanavank, crkva Surb-Grigor. Po predanju, ovde se čuvaju delovi moštiju Jovana Krstitelja
© Vitalij Kovaljčuk
Ovanavank, crkva Surb-Karapet, svodovi crkve
© Vitalij Kovaljčuk
Ovanavank, unutrašnjost crkve Surb-Karapet
© Vitalij Kovaljčuk
Ovanavank, crkva Surb-Karapet, spomenici
© Vitalij Kovaljčuk
Ovanavank, crkva Surb-Karapet; klesanje kamena („Razumne i nerazumne deve“)
© Vitalij Kovaljčuk
Manastir Ovanavank, crkva Surb-Grigor; paljenje sveća
© Vitalij Kovaljčuk
Ovanavank, crkva Surb-Karapet; rotonda zvona propušta mnogo svetla
© Vitalij Kovaljčuk
Manastir Ovanavank, crkva Surb-Grigor, oltar
© Vitalij Kovaljčuk
Oko manastira se nalazi improvizovana pijaca na kojoj se mogu kupiti džem, sušeno voće i bombone, a prodavci će vas ugostiti jabukama i orasima.
Left
Right
Džem i med
© Vitalij Kovaljčuk
Pastila i čurčhela
© Vitalij Kovaljčuk
Suvo voće iz Jermenije
© Vitalij Kovaljčuk
Slatkiši privatne proizvodnje
© Vitalij Kovaljčuk
Vino, votka i likeri
© Vitalij Kovaljčuk
Orah
© Vitalij Kovaljčuk
Tradicionalni jermenski desert gata — testo sa nadevom od oraha
© Vitalij Kovaljčuk
U podnožju Ararata
Za Jermene je najveća znamenitost — planina Ararat. Međutim, on se nalazi na teritoriji Turske. Kada je lepo vreme, može se videti vrh pod snegom koji će vam svi stanovnici pokazivati sa ponosom i gorčinom u isto vreme.
Left
Right
Planina Ararat sa jermenske strane
© Sputnjik / Aleksandr Meljnikov
Pogled na Ararat i grad Jerevan
© Sputnjik / Vladimir Astapkovič
Najbliži Araratu je manastir Hor Virap („Duboka jama“). On je sagrađen na mestu gde je bio stari grad Artašat. Upravo je odavde 301. godine počelo krštavanje Jermenije, prve hrišćanske zemlje na svetu.
Prema predanju, car Trdat Treći bacio je ovde u tamnicu 287. godine svog druga Grigorija Prosvetitelja, koji je odbio da se pokloni paganskoj boginji. Budući krstitelj Jermenije je proveo u zatočeništvu 13 godina. U njegovu tamnicu na dubinu od šest metara vodilo je vertikalno stepenište koje je veoma strmo. U XVII veku je iznad tamnice sagrađena kapela pored hrama Bogorodice.
Left
Right
Hor Virap, crkva Presvete Bogorodice (XVII vek)
© Vitalij Kovaljčuk
Hor Virap, crkva Presvete Bogorodice (XVII vek)
© Vitalij Kovaljčuk
Hor Virap, podzemna tamnica, tu je 13 godina proveo Grigorije Prosvetitelj
© Vitalij Kovaljčuk
Kapela Svetog Grigorija (XVII vek)
© Vitalij Kovaljčuk
Kada je lepo vreme, iz Hor Virapa se mogu videti tri zemlje: na nekoliko kilometara je Turska, na 11 kilometara Iran, a na 24 kilometra je Azerbejdžan.
Left
Right
Svadba u Hor Virapu
© Vitalij Kovaljčuk
Zidovi manastira Hor Virap
© Vitalij Kovaljčuk
Na putu iz Hor Virapa prema Jerevanu prostiru se vinogradi. Grožđe je već obrano, ali se može naći po koji sladak grozd. Tu se možete fotografisati i ugostiti se grožđem. Lokalno stanovništvo tvrdi da vas niko neće oterati. Jermenska vina su veoma aromatična i ukusna. Pored konjaka, vino je najpopularniji suvenir.
Left
Right
Voćnjaci u jesen
© Vitalij Kovaljčuk
Vinogradi u novembru
© Vitalij Kovaljčuk
Vinogradi u novembru
© Vitalij Kovaljčuk
U Jermeniji se jesen ne smatra tužnim periodom godine pre zime, već zasluženim predahom posle teškog rada tokom leta. Za njih je novembar — visoka sezona. Nema više vreline, insekata i zmija.
Sada su tu sveže voće, lokalni desert gata, izobilje vina, planinski vazduh i pejzaži žutih nijansi.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala