Brisel, koji je preko svoje kancelarije u Podgorici inicirao i predvodio ovaj proces, koncipirao ga je tako da se on prvenstveno odvija na liniji vladajući DPS-opozicione demokrate, što je izazvalo ogromno nezadovoljstvo i gotovo eliminisalo ostatak crnogorske opozicije iz pregovora.
Rezultat je takav da čak 24 poslanika i sedam opozicionih političkih partija nisu dio pregovora o pripremi narednih izbora, pa pojedini analitičari smatraju da je EU u svom pristupu rešavanja političke krize u Crnoj Gori trebalo da uloži malo više energije i prema ostalim opozicionim partijama, a ne samo prema demokratama.
Kako tvrdi jedan od učesnika samih pregovora, predstavnik NVO sektora Boris Raonić, „osovina saradnje DPS-demokrate toliko je jaka, da su svi ostali subjekti zapostavljeni“.
Medveđa usluga
Sada mnogi postavljaju pitanje da li je Brisel svojim direktnim uplitanjem ovog puta učinio medveđu uslugu Crnoj Gori. Dilema je i da li je uloga EU poslednjih mjeseci bila više pozitivna ili negativna, jer je djelovanje Brisela praktično posvađalo crnogorsku opoziciju, a zemlju gurnulo u još veći politički ćorsokak.
Takođe, nakon odbijanja da se otvore pristupni pregovori za Albaniju i Sjevernu Makedoniju, javnost u Crnoj Gori je, čini se, prvi put ozbiljno zapitana da li je evropska perspektiva za Podgoricu i dalje realna priča.
Portparol Nove srpske demokratije (NSD) Marko Kovačević kaže da se u aktuelnoj situaciji treba podsjetiti i izjave bivšeg švedskog premijera i specijalnog predstavnika EU za bivšu Jugoslaviju Karla Bilta, koji je ukazao veoma jasno da francuski veto nije bila blokada samo protiv Sjeverne Makedonije i Albanije, već je implicitno značila veto i za Srbiju, Crnu Goru, BiH.
„Da li je sve to posledica lošeg rada predstavnika EU u ovim državama, poput ljetošnjeg posredovanja u tajnom dogovoru demokrata i DPS-a u Crnoj Gori, kojim su udaljili zemlju od fer i slobodnih izbora i učinili uslugu režimu, ili je taj loš rad činovnika Unije sprovođen upravo zbog toga što su znali da se priprema blokada prema zemljama u regionu, sada i nije previše važno jer je rezultat svakako isti“, kaže za Sputnjik Kovačević, koji je uvjeren da je Brisel svojim djelovanjem poslednjih mjeseci samo zakomplikovao situaciju u Crnoj Gori.
Vetar u leđa vlastima
Kovačević konstatuje da je produbljeno nepovjerenje i dodatno zakomplikovan politički proces u Crnoj Gori, uz opasku da je „dat vjetar u leđa režimu da se ponaša poput komunističkih komesara 1948. godine“.
„To najviše vidimo po zanemarivanju afera u kojima se jasno i nedvosmisleno prikazuju kriminal i korupcija sadašnjih ili bivših nosilaca izvršne i sudske vlasti i po montiranju procesa i afera prema opozicionim liderima sa kreiranjem lažnih i smiješnih dokaza i njihovim podmetanjem“, primjećuje naš sagovornik.
„Stiče se utisak da je briselska birokratija, koja je prisutna u Crnoj Gori, lako potkupljiva i da lako pristaje da bude zastupnik režima, kao u ljetošnjem slučaju. Zbog takve kompatibilnosti vlasti i zvanične EU misije u Crnoj Gori, konkretnih rezultata kakvi se očekuju u procesu pristupanja nema. Sve to nam jasno govori da niko sem nas i građana ne može donijeti bolji ambijent i uslove za slobodne izbore“, uvjeren je Kovačević.
