Istraživanje je za potrebe te organizacije sprovela agencija „Defakto“, i to na uzorku od 900 mladih uzrasta od 16 do 28 godina, a pokazalo je da 14 odsto omladine već ozbiljno priprema svoj odlazak iz Crne Gore, 20,1 odsto razmišlja o tome, ali ne preduzima konkretne korake, dok 36,2 odsto povremeno misli o toj opciji.
O odlasku iz države uopšte ne razmišlja samo 29,7 odsto mladih koji žive u Crnoj Gori.
S obzirom da prema podacima Monstata, u Crnoj Gori živi oko 120.000 mladih od 15 do 29 godina, crnogorski mediji prenose da to znači da trenutno 84.000 mladih želi da ode iz Crne Gore. Predstavnica istraživačke agencije „Defakto“ Olivera Komar navela je da su osobe koje obično žele da ostanu u „boljem finansijskom statusu, pobjednici tranzicije i podržavaju EU i NATO“.
Sa druge strane, kako kaže, među mladima koji su za odlazak je najčešće visok stepen onih koji su protiv EU i NATO-a, nemaju povjerenje u crnogorske institucije i izborni proces i smatraju da će se stanje pogoršati u narednih 10 godina...
Istovremeno, dok je većina javnosti alarmirana zbog činjenica da preko 70 odsto omladine ne vidi svoju budućnost u zemlji rođenja, premijer Crne Gore Duško Marković kazao je da nije zabrinut i da podaci iz istraživanja govore da se „otvaraju granice, svijet se otvara, ponude su bolje“.
Najviše se odlazi u Njemačku
Student Vuk Vujisić, iz pokreta „Neću da idem — hoću da mijenjam“, koji vodi kampanju za ostanak mladih u Crnoj Gori, za Sputnjik kaže da su ovi podaci svakako alarmantni i ističe da danas niko ne zna koliko je zaista mladih napustilo Crnu Goru, jer država ne vodi evidenciju o tome.
„Ono što je sigurno jeste da se stanje pogoršava i da je došlo do domino efekta, tj. da u Crnoj Gori kao maloj državi mnogo ljudi vidi da mnogi odlaze i traže sreću vani, pa i oni žele isto. Nažalost, nema perspektive za mlade koji najviše odlaze iz ekonomskih razloga i ovo istraživanje je upravo to pokazalo“.
„Mladi najviše odlaze u Njemačku, skandinavske zemlje i SAD. Pored ’Vork end travel‘ programa, koji je u prošlosti bio mogućnost da se ode i ilegalno ostane u Americi, sada vidimo i da je Ambasada SAD raspisala lutriju za dobijanje useljeničke vize, što znači da će biti još mladih koji će konkurisati i dobiti mogućnost da se isele iz Crne Gore“, upozorava Vujisić.
Vlast negira da postoji problem
Prema mišljenju našeg sagovornika, nevolja je u tome što nadležni i dalje negiraju da postoji problem, pa su sada studenti prosto prinuđeni da se samoorganizuju kako bi ukazali na sve gori položaj mladih.
„Mladi ne vide perspektivu, niske su plate, nemaju riješeno stambeno pitanje i zbog toga ćemo mi ubrzo zajedno sa našim partnerima iz NVO sektora predložiti da se napravi jedan stambeni fond za mlade, što bi bio jedan kapitalni projekat koji bi omogućilo mladom paru da za npr. 100 evra zakupi državni stan, koji bi nakon 30 godina otplaćivanja prešao u njegovo vlasništvo“, kaže Vujisić.
Pokretač inicijative „Neću da idem“ nema dilemu da bi bilo mnogo bolje da se državni novac, „koji smo do sada traćili na neke velike ekonomske promašaje, preusmjeri i uloži u fond za mlade ljude kako bi se oni na neki način motivisali da ostanu u Crnoj Gori, jer je u suprotnom ugrožena i sama budućnost naše zemlje“.
Britanska ambasadorka u Podgorici Alison Kemp, uz čiju je saradnju obavljeno pomenuto istraživanje, posebno je ukazala na podatak iz ankete da mladi u Crnoj Gori u većini slučajeva smatraju da crnogorska politika za njih nije relevantna.
„Više od polovine (mladih) tvrdi da u CG nema političara kojem mogu vjerovati, a svaki treći ispitanik misli da nijedna politička stranka ne predstavlja njihove stavove adekvatno. Preporučujem da svi zainteresovani ozbiljno shvate ove analize“, kazala je Kempova.
