Prema podacima koje su objavili crnogorski mediji, situacija je, blago rečeno, alarmantna, budući da se radi o brojci koja predstavlja gotovo 10 odsto stanovništva zemlje.
Ovako dramatičan odliv stanovništva u inostranstvo, uz negativne demografske trendove, prema ocjeni nezavisnog poslanika i ekonomiste Aleksandra Damjanovića, predstavlja najveći problem u Crnoj Gori. Nažalost, prema njegovim rečima, ni vlast ni opozicija tom problemu ne posvećuju dovoljno pažnje.
U razgovoru za Sputnjik Damjanović ističe da se ovako masovnim egzodusom crnogorskih građana gubi ne samo stručna supstanca stanovništva, koja je neophodna Crnoj Gori kako bi se izašlo iz ekonomskog beznađa, već je u pitanju i materijalni gubitak, imajući u vidu sredstva koja su uložena za školovanje tih ljudi.
Ipak, uzevši sve u obzir, Damjanović nema dilemu da se mladim ljudima koji napuste Crnu Gori — nema šta zamjeriti.
Sreću traže na drugom mestu
„Naravno, ljudima koji odu je najmanje zamjeriti, jer motivi nisu samo ekonomski — nemogućnost da se nađe pristojan posao u struci i da ljudi od tog posla žive kako treba — već su motivi ovog puta i neekonomske prirode — nepostojanje pravne države, ali i nepostojanje institucija, što demotiviše, jer nema jednakih šansi za bilo šta u Crnoj Gori. Takođe, puna politizacija svih sfera života, ne samo u javnom već i privatnom sektoru, nešto je što ljude nažalost primorava da odlaze iz svoje države i da svoju sreću i sudbinu traže negdje drugdje“.
„Sada, da li je to privremeni odlazak u Ameriku na polja marihuane, a znamo da je nekoliko stotina, pa i hiljada momaka i cura tamo, da li je to odlazak u zapadnoevrpske zemlje, pogotovo usled vizne i radne liberalizacije, ili je to odlazak za stalno sa porodicama ili u nekim kasnijim godinama — manje je bitno od činjenice da je gotovo 50 do 60 hiljada ljudi otišlo u poslednjih desetak godina, a da za to nema pouzdanih pokazatelja. To dovoljno govori o pasivnosti države“, jasan je Damjanović.
Imajući u vidu da je među ljudima koji su napustili Crnu Goru i veliki broj prije svega opoziciono nastrojenih birača, naš sagovornik primjećuje da je utoliko čudnije da ni opozicione partije ovo pitanje ne stavljaju u fokus svog djelovanja.
„Ono što i država i svi mi treba da radimo jeste da problem tretiramo kao ključni po Crnu Goru. Treba da radikalnim mjerama, koje nisu kratkoročne, uradimo ono što se može kada je u pitanju depolitizacija na tržištu rada, omogućavanje jednakih šansi za školovanje i za zapošljavanje, ali i da stvorimo ambijent zdrave države u kojoj se normalno živi i radi, i u kojoj se svi normalno ponašamo, kako ljudi tu normalnost ne bi tražili negdje drugdje, a ne u svojoj državi“, kaže Damjanović, dodajući da je riječ o ključnom problemu, koji će ako se ne riješi uz nepovoljne demografske trendove na duge staze ugroziti i same temelje opstanka crnogorskog društva.
Precizni podaci tek 2021.
Na kraju razgovora za Sputnjik, naš sagovornik ukazuje na to da će tek popis 2021. godine u Crnoj Gori, ako bude sproveden stručno i profesionalno, dati precizne podatke o svim negativnim trendovima, ali se istovremeno osvrnuo i na parolu koju crnogorske vlasti često forsiraju — „Da je vječna Crna Gora!“, a koja uopšte ne korespondira sa stanjem na terenu.
„Bojim se, kako je krenulo, da će ’vječna Crna Gora‘ biti bez sopstvenih građana i da će prije nego što to Crna Gora uradi, građani Crne Gore ostvariti san i ući u Evropsku uniju tako što će živjeti i raditi u državama EU ili negdje drugo, dok će sama Crna Gora biti društvo u kome će ostajati samo oni koji nisu mogli da odu, ili oni koji koriste isključivo partijske i političke veze da završe škole, plagiraju doktorate, dobiju fiktivne diplome i zaposle se na neka radna mjesta, od kojih ni država ni društvo nemaju puno koristi“, upozorava Damjanović.
