U pitanju je najveća nacionalna proslava u poslednjih 20 godina na crnogorskom primorju i zato su programu dodati i specijalni gosti — Ivana Žigon i „Kosovski božuri“, koji će napraviti poseban scenski i video-spektakl kakav Budva ne pamti.
IN4S prenosi da je ukupan broj učesnika u programu i organizaciji već prešao dvije stotine, što se ne pamti već deset godina.
Proslava je počela tradicionalnom himnom Crne Gore „Onamo namo“, koju je napisao kralj Nikola.
Umjesto pjesme „Oj, svijetla majska zoro“, čije je stihove preradio ratni zločinac Sekula Drljević, pjevačica izvorne muzike Danica Crnogorčević otpjevala je „originalnu verziju — „Oj, junaštva svijetla zoro“.
Skup je otvorio protojerej Srpske pravoslavne crkve, stavrofor Momčilo Krivokapić — arhijerejski namjesnik bokokotorski, a prisutnima se obratio i nekadašnji predsjednik Crne Gore i savezni premijer Momir Bulatović.
„Hvala svima koji su ovdje na obilježavanju velikog datuma naše prošlosti. Lagodniji bi mi bio ostanak među knjigama i prijateljima, radovao bih se da su vam se mogli obratiti oni koji su večeras pozvani. Na našu veliku sramotu zabranjen je ulazak Matiji Bećkoviću i trojici intelektualaca, a to se ne može oćutati“, rekao je Bulatović.
On je rekao da su danas, sto godina kasnije, mnogi zaboravili ovaj datum kao simbol kraja Velikog rata.
„Srbija mora umrijeti, isto se odnosilo i na Crnu Goru mada nije rečeno“, podsetio je Bulatović na okolnosti pred početak Prvog svetskog rata.
„Kralj Nikola se nije uplašio, stao je uz Rusiju i Srbiju i objavio rat Austrougarskoj i Nemačkom Carstvu. Te 1916. Crna Gora je kao država prestala da postoji, a austrougarska okupacija pokazala je namjeru da carstvu treba prostor, a ne lokalno stanovništvo. Da nije bilo 1. decembra 1918. ne bi bilo ni majskog referenduma 2006. To vlast u Crnoj Gori mora znati“, poručio je Bulatović.
U ime domaćina skupu se obratio i predsjednik Odbora za proslavu sto godina oslobođenja Budve Marko Bato Carević.
„Boka kotorska dala je 1.900 dobroboljaca koji su se borili u redovima srpske i savezničke vojske. Ne prihvatamo tezu u po kojoj su naši preci zajedno sa srpskim vojnicima i komitama okupatori Crne Gore i Boke. Da se prestane sa proglašavanjem naših predaka okupatorima sopstvene zemlje, jer se tako samo unosi nova podjela u narodno biće", rekao je Carević.
Prisutnima su se, putem video-linka, obratili i istoričar Aleksandar Raković i univerzitetski profesor Čedomir Antić, kojima je crnogorski režim zabranio ulazak u zemlju.
„Ponovo smo svedoci velikih težnji našeg naroda i njegoe istorijske pobjede. Ovo što radi Đukanović govori o tome na kojoj bi on strani bio te 1914. i 1918. godine“, rekao je Antić.
Govoreći o režimu, Antić je poručio da režim u Crnoj Gori nije uspeo ni u čemu drugom bez da bude privezak moćnih i silnih, i da će uskoro videti kada Srbin više ne bude rob.
Raković je rekao da pokušaj okupacije identiteta u Crnoj Gori neće biti večan.
„Ujedinićemo srpske zemlje i oslobodićemo srpski narod. Srećno!“, poručio je Raković.
Skup se završio pjesmom „Marš na Drinu“, a ovacijama je ispraćeno i izvođenje pjesme „Tamo daleko“, najljepše pjesme iz Prvog svjetskog rata.
Manifestacija se nastavlja svečanom akademijom u Kotoru, dok se program završava 11. novembra u Grblju u manastiru Podlastva, gdje će biti služena sveta arhijerejska liturgija i parastos poginulima u Balkanskim ratovima 1912-1913. i Prvom svjetskom ratu 1914-1918, kao i izložba fotografija „Tamo daleko“, na kojoj je trebalo da govori profesor Aleksandar Raković.
