„Tužilac tvrdi da sporne mere spadaju isključivo u nadležnost država-članica, budući da utiču na oblast u kojoj nadležnosti nisu prenete na institucije EU u skladu sa ugovorima“, navodi se u dokumentu u koji je Sputnjik imao uvid.
Takođe se ističe da se u Rusiji takve mere smatraju defakto konfiskacijom ili eksproprijacijom.
„Ove sankcije efikasno predstavljaju mere konfiskacije ili eksproprijacije imovine centralne banke treće zemlje, čije usvajanje spada isključivo u nadležnost države-članice na čijoj se teritoriji nalazi takva imovina“, pojašnjava se u tužbi.
Uvođenjem mere trajnog zamrzavanja suverene imovine CB Rusije, EU je prekršila i međunarodno i evropsko pravo u vezi sa imunitetom centralnih banaka trećih zemalja, precizira se u tužbi.
Peti osnov je kršenje ugovora opštih normi međunarodnog prava i međunarodnog javnog prava, dodaje se u tužbi.
„Regulativa EU predviđa dugoročno i trajno zamrzavanje suverenih rezervi tužioca, bez poštovanja imuniteta datog imovini Centralne banke i uspostavljanja mehanizma koji uskraćuje CB pravnu zaštitu, kršeći osnovna prava Unije“, zaključuje se u dokumentu.
Podsetimo, Centralna banka Rusije je 12. decembra podnela tužbu Arbitražnom sudu u Moskvi protiv belgijskog depozitara „Juroklir“ zbog pokušaja EU da prisvoji zamrznutu rusku imovinu. Iznos potraživanja iznosi 18,2 biliona rubalja, a obuhvata vrednost rezervi i izgubljenu dobit CB Rusije.
Tog dana je EU odlučila da trajno zamrzne rusku državnu imovinu u zemljama EU. Kao uslov za deblokiranje aktiva navedeni su okončanje sukoba u Ukrajini i naknada štete.
Na samitu u Briselu u decembru lideri EU nisu uspeli da usvoje odluku o korišćenju ruske imovine za kredit Ukrajini u naredne dve godine. Belgija, koja se tom predlogu protivila, uspela je da pridobije još nekoliko država-članica, pa je odluka blokirana.
Od početka Specijalne vojne operacije u Ukrajini, zemlje EU i G7 zamrznule su skoro polovinu ruskih zlatnih i deviznih rezervi, koje iznose približno 300 milijardi evra. Od toga, preko 200 milijardi evra se nalazi u EU, uključujući 180 milijardi evra koje drži „Juroklir“, jedan od najvećih svetskih sistema za kliring i poravnanje.
Evropska komisija je izvestila da je od januara do novembra 2025. godine EU prebacila 18,1 milijardu evra Ukrajini od prihoda od zamrznute imovine Rusije.
Pogledajte i: