Naučni saradnik u Institutu za međunarodnu politiku i privredu Aleksandar Mitić ističe i da su izbori u Mađarskoj najvažniji izbori koji se održavaju ove godine u Evropi i da će svakako imati uticaj ne samo na situaciju u Mađarskoj i njenom okruženju, već i generalno na sukob na transatlantskom nivou.
Ta fraktura koja je već veoma jasna na transatlantskom nivou sigurno će biti pod uticajem rezultata parlamentarnih izbora u Mađarskoj, objašnjava on.
Jasno je da je ovo, pre svega za Brisel i takozvane liberalno-demokratske snage, izuzetna prilika da pokažu da nisu u potpunosti izgubili uticaj i da njihov takozvani poredak zasnovan na pravilima još nekako postoji. Oni će učiniti sve da Viktora Orbana, a samim tim i njegove saveznike u Evropi, regionu, ali i u Moskvi, Pekingu i naročito u Vašingtonu, stave pod pritisak i smanje njihov uticaj na politiku Evropske unije, kaže Mitić za Sputnjik.
On napominje da je više nego jasno da se koriste najrazličitije vrste hibridnih napada na mađarskoj premijera Viktora Orbana i da je prilično jasno odakle oni dolaze. Kako se izbori približavaju, vidi se sve veći broj spekulativnih, ne nužno lažnih, ali svakako sumnjivih vesti koje imaju za cilj da vode psihološki rat i utiču na izborni proces u Mađarskoj.
Naš sagovornik kaže da je upravo završnica kampanje do sada išla u korist Viktora Orbana.
Bez obzira na to što još ne znamo kakvi će biti rezultati mađarskih izbora, pogotovo s obzirom na to da su promene moguće uprkos današnjim prognozama, činjenica je da bi u slučaju promene vlasti u Budimpešti to bila velika pobeda za Brisel i liberalno-demokratski deo Evropske unije, kao i za njihove saveznike u Vašingtonu. To bi predstavljalo dodatni podstrek pred izbore u Sjedinjenim Američkim Državama.
Kakve veze to ima sa Ukrajinom?
Scenario u kojem bi Orban izgubio bio bi izuzetno pozitivan i za Kijev, koji bi sasvim sigurno dobio i podstrek i finansije koje želi, bez obzira na to koliko one bile ograničene u odnosu na njihove prvobitne želje, objašnjava Mitić.
Svakako da bi takva ,,opstrukcija" kako je oni smatraju u Briselu i Kijevu od strane Viktora Orbana nestala i da bi se samim tim izvršio pritisak i na Bratislavu, odnosno Roberta Fica, ali i na Prag, odnosno na Andreja Babiša.
To bi, tvrdi Mitić, bio udarac širem centralnoevropskom regionu koji zastupa kritičniji stav prema politici Brisela u vezi sa Ukrajinom. Taj blok se već sada jasno ocrtava, kaže on, i on se doživljava kao remetilački faktor unutar EU.
Šta to znači za Srbiju?
Mitić smatra da bi se pritisak Brisela preneo i na srpsko-mađarsku energetsku saradnju koja je, po njegovom mišljenju, jedna od ključnih stavki u ovom trenutku.
Znamo da je premijer Orban veoma promišljeno napravio strateško partnerstvo sa Srbijom po pitanju energetike dakle i nafte i gasa, električne i nuklearne energije. Dosta toga jeste urađeno po tom pitanju, ali i dalje postoje neke vrlo interesantni planovi, kao što su naftovod Srbija–Mađarska, potencijalno učešće Srbije u projektu Pakš 2 nuklearne centrale. To su sve projekti koji bi, sasvim sigurno, bili možda i dovedeni u pitanje kada bi došlo do promene vlasti u Budimpešti.
Ostaje da se vidi kako bi izgledao i gasni aranžman i koliko bi nova vlast u Mađarskoj želela da nastavi politiku suprotstavljanja Briselu u politici da zatvara ruski gas za evropsko tržište od 2027. godine. Sve ovo bi se prelilo i na Srbiju i na njenu energetsku stabilnost, kaže naš sagovornik.
U tom energetskom smislu, promena vlasti u Mađarskoj bi sasvim sigurno dovela do više pritisaka na Beograd što, naravno, nije dobro. Takođe možemo da očekujemo i pritisak na odnos između Budimpešte i Banjaluke, što je očigledno u planu Brisela. To bi samo izazvalo dodatne konfrontacije na relaciji između Brisela i Vašingtona, zaključuje Mitić.
Pogledajte i: