Koga je Crnjanski hteo da opomene tekstom „Mi postajemo kolonija strane knjige“, na koje je sve načine ovaj književni velikan branio sopstvenu poziciju, ali i prevratničku poetiku svoje generacije – saznajemo od Gojka Tešića, književnog istoričara i istraživača, koji je zajedno sa Ivom Tešić za časopis „Gradac“ priredio temat „Slučaj Crnjanski“, izbor polemičkih tekstova Miloša Crnjanskog, nastalih u periodu od 1922. do 1934. godine.
Da li je Drina simbol snage prirode, geografska granica ili simbol istorijskog toka, na koji način ova reka utiče na umetnika i koliko ga inspiriše – pitamo slikarku Nataliju Miladinović, koja je inspirisana Drinom napravila ciklus slika „Tok“, a koje su izložene do 24. marta u galeriji „Štab“.
Izložbom „Novosadski kulturni plakat 70-ih i 80-ih godina“ Muzej savremene umetnosti Vojvodine nastavlja da obeležava svoj jubilej – 60 godina rada. O tome na koji način ova izložba, koja se može pogledati od 27. marta do 26. aprila, svedoči ne samo o razvoju srpskog i jugoslovenskog grafičkog dizajna, već i o istorijskom trenutku u kojem su ti plakati stvarani – razgovaramo s autorom postavke, kustosom Vladimirom Mitrovićem.
Šta je sve potrebno da bi se napisalo lično svedočanstvo o jednom od najpoznatijih disidenata u posleratnoj Jugoslaviji, kako je prijateljstvo između partizanskog komandanta iz samog vrha vlasti i sina četničkog vojvode odolelo iskušenjima, stavivši ljudskost iznad ideologije, šta saznajemo iz pisama koje su razmenjivali jedan pesnik i jedan pisac – o svemu tome u ekskluzivnom razgovoru za Orbitu kulture razgovaramo sa Matijom Bećkovićem, autorom knjige „Moj drug Đido“ posvećene dugogodišnjem prijateljstvu sa Milovanom Đilasom.