1 / 27
U vremenu gde roboti potiskuju ljude, gde mašine serijski "štancuju" proizvode po pristupačnim cenama, ručni rad postaje raritet, pravo malo remek -delo u koje je tokom stvaranja utkana energija, emocija i stvaralačko nadhunuće autora
© Sputnik / Lola Đorđević
2 / 27
Na prvi pogled neko bi pomislio da su ovo posebno dizajnirane teniske loptice, a zapravo su u pitanju loptice nastale drevnom, od tkanja starijom tehnikom - pustovanjem. Ovu tehniku valjanja vune koristili su azijski narodi u izradi odeće, obuće, prekrivača, šatora...
© Sputnik / Lola Đorđević
3 / 27
Postoje dve vrste obrade vune ovom tehniom; suvo i mokro pustovanje. Suvo pustovanje podrazumeva rad sa specijalnim iglama koje se brzo ubadaju u sloj vune, čime se povlače i upliću vlakna. Potom se dodaje novi sloj vune i tako sve dok se ne dobije željeni oblik.
© Sputnik / Lola Đorđević
4 / 27
Mokro pustovanje je stariji tradicionalni postupak gde se komadi sirove, raščešljane ali nepredene vune ređaju u slojevima koji se pokvase vodom i sapunicom. Sledi proces valjanja gde se pritiskanjem i blagim pomeranjem vune vlakna međusobno sjedinjuju, mrse a kao rezultat se dobija čvrst neraskidiv materijal
© Sputnik / Lola Đorđević
5 / 27
Od vune je nastala i prva lopta, tako što su pastiri, dok su čuvali ovce, prikupljali dlake i vunu i od njih deci pravili lopte za igranje. Po verovanju nomadskih naroda, predmeti od pustovane vune imaju magičnu moć.
© Sputnik / Lola Đorđević
6 / 27
Potrebno je izuzetno veliki broj uboda iglama da bi se dobio finalan proizvod, pa se tako suvim postovanjem izrađuju pretežno mali predmeti
© Sputnik / Lola Đorđević
7 / 27
Danas, pustovanje vune nije potreba, već se radi prvenstveno kako bi se očuvala tradicija, a proizvodi nastali na ovaj način su prava atrakcija.
© Sputnik / Lola Đorđević
8 / 27
Članice nacionalnog udruženja proizvođača rukotvorina Etno mreža su u Palati Srbija priredile izložbu „Niti državnosti“ na kojoj su izložene rukotvorine upisane u Nacionalni registar nematerijanog kulturnog nasleđa Srbije
© Sputnik / Lola Đorđević
9 / 27
Vez je nekada bio sastavni deo obrazovanja ženske dece, nevezano da li su živela u palatama ili siromašnim kolibama. Umeće i maštovitost vezilje, svaki vezeni predmet čine malim remek delom
© Sputnik / Lola Đorđević
10 / 27
Svaki figura, čak i boja konca izvezena na peškirima imala je svoje značenje i simboliku. Nažalost, anas se peškiri na svadbama ne ukrašavaju ručnim vezom, već se za kićenje mladenaca, devera, vojvode, starog svata koriste mašinski vezeni ili obični peškiri
© Sputnik / Lola Đorđević
11 / 27
Zlatovez. Ukršavanje tekstila zlatnim nitima se najviše koristi u ukrašavanju narodnih nošnji i crkvenih odora. U srednjem veku su odeću čalanova vladarskih porodica zlatovezom ukrašavale vezilje koje su živele na dvoru, dok se odežda crkvenih velikodostojnika vezla u crkvenim radionicama.
© Sputnik / Lola Đorđević
12 / 27
Kosovski vez je nastao u srednjem veku i bio je veoma zastupljen na srpskom dvoru. Jedan od najpoznatijih perimera kosovskog veza je Pohvala knezu Lazaru, koju je 1389 godine, zlatnim nitima na crvenoj svili izvezla monahinja Jefimija
© Sputnik / Lola Đorđević
13 / 27
Vezeni peškiri su nekada bili obavezan deo venčanja i krštenja, ali i deo devojačke spreme. Pažljivo i sa ljubavlju pripremani, poklanjali se važnim učesnicima tih događaja i značili su poštovanje i radost.
© Sputnik / Lola Đorđević
14 / 27
Za Razboj se kaže da je jedna od najprostijih sprava koja je ikad konstruisana, ali i jedna od najbitnijih sprava u istoriji. Na principu na kojem radi stari ručni razboj, rade i velike fabričke tkačke mašine koja proizvode hiljade metara materijala.
© Sputnik / Lola Đorđević
15 / 27
Tkanje ćilima je viševekovna tradicija srpskog naroda. Najpoznatiji su pirotski ćilimi poznati po svom bogatstvu boja i kompoziciji. Postoji gotovo 100 motiva ovih ćilima. Originalni su izuzetno gusto tkani, tanki i isto izgledaju s lica i s naličja
© Sputnik / Lola Đorđević
16 / 27
Ćilim nije samo živopisno izatkan ručni rad, već nešto više. Svaki ornament i šara imaju svoje značenje: kornjača, gugutka, vraško koleno, kandilo, plamen, sofra..."pripovedaju" priču koju su vredni prsti tkalje izatkali
(jedna tkalja može da izatka manje od jednog kvadratnog metra ćilima mesečno)
© Sputnik / Lola Đorđević
17 / 27
Deo pirotskog ćilima sa jednom od najstarijih i najpoznatijih šara poznatih kao "Đulovi" (cvet ruže). Narodno verovanje je da se ćilim sa ovim motivima poklanja kao "dar od srca"
© Sputnik / Lola Đorđević
18 / 27
Torba sa etno motivom inspirisanim šarama sa ćilima
© Sputnik / Lola Đorđević
19 / 27
Mali ručno tkani ćilim i jastučnica dekorisani etno motivima
© Sputnik / Lola Đorđević
20 / 27
Tradicionalne šare sa pirotskog ćilima, bile su inspiracija vrednim veziljama za izradu ručno rađenih medaljona
© Sputnik / Lola Đorđević
21 / 27
Medaljoni se najčešće izrađuju tehnikom sitnog veza (pokrstice) na platnu koje se potom stavlja u metalni okvir. Svaki komad nakita je unikatan
© Sputnik / Lola Đorđević
22 / 27
Neizostavni deo srpske narodne nošnje su vunene čarape. Na izložbi su izložene dvoredne čarape koje se pletu od domaće vune pomoću pet igala , koristeći dve niti različitih boja(najčešće crvenu i crnu ) po čemu su i dobile naziv
© Sputnik / Lola Đorđević
23 / 27
Predmeti ukrašeni tehnikom dekorativnog veza “Štampujit”, tradicionalnom raskošnom tehnikom veza koju neguje vlaška zajednica u istočnoj Srbiji, posebno u Negotinskoj Krajini i priobalju Dunava.
© Sputnik / Lola Đorđević
24 / 27
Na izložbi su predstavljene i minijature rađene tehnikom ručnog veza
© Sputnik / Lola Đorđević
25 / 27
Neretko, ženama koje se bave ručnim radom nije cilj da svoje proizvode prodaju na tržištu, već im je cilj uživanje u radu i čuvanje od zaborava tradicionalnih zanata koje su i same učile od svojih majki, baka....
© Sputnik / Lola Đorđević
26 / 27
Rukotvorine sa tradicionalnim motivima koje izrađuju žene okupljene u Etno mreži, prešle su put od srpskih sela do najudaljenih mesta na planeti
© Sputnik / Lola Đorđević
27 / 27
Najčešće darovani kao protokolarni pokloni, putuju širom sveta "pripovedajući" priču o vrednim rukama žena i tradiciji srpskog naroda
© Sputnik / Lola Đorđević