„Ovo istraživanje nam pomaže da steknemo globalnu perspektivu o skorašnjoj lunarnoj tektonici, što će dovesti do boljeg razumevanja unutrašnjosti Meseca, njegove termalne i seizmičke istorije i potencijala za buduće mesečerozne potrese“, rekao je Kol Najpaver iz Centra za studije Zemlje i planeta pri Smitsonijan institutu u objavi na veb stranici instituta.
Iako su režnjeviti nabori, ili formacije slične grebenima na lunarnoj visoravni, dobro dokumentovani, široko rasprostranjeno prisustvo sličnih formacija na tamnim ravnicama Meseca nije mapirano na globalnom nivou. Koristeći slike visoke rezolucije sa Lunar Rekonaisans Orbitera, Najpaverov tim je identifikovao 1.114 ranije nepoznatih malih nabora na tamnim ravnicama vidljive strane Meseca, čime je njihov globalni ukupan broj dostigao 2.634.
Datiranje ovih formacija je urađeno indirektnom, ali pouzdanom metodom: kada se rasedi pomeraju, mesečerozni potresi brišu sitne obližnje kratere od udara meteora. Brojanjem preostalih kratera, istraživači su procenili da su se ovi mali nabori na tamnim ravnicama Meseca formirali pre oko 310 i 50 miliona godina, sa prosečnom starošću od 124 miliona godina, što je blizu prosečne starosti režnjevih nabora na visokim, stenovitim delovima Meseca, od 105 miliona godina.
Modeliranjem geometrije i pomeranja ovih raseda, naučnici su izračunali da su se lunarne tamne ravni smanjile za oko 0,003 do 0,004 procenta, što odgovara smanjenju vidljivih visoravni na Mesecu.
„Naše otkriće mladih, malih nabora na tamnim ravnima i njihov uzrok upotpunjuje globalnu sliku dinamičnog, smanjenog Meseca“, rekao je Tom Voters iz Centra za studije Zemlje i planeta u istoj publikaciji Smitsonijan instituta.
Studija ističe da seizmički aktivni nabori na tamnim ravnima predstavljaju i naučne mogućnosti i praktična razmatranja.
„Raspored malih nabora na tamnim ravnima može biti relevantan i za svako dugoročno naseljavanje Meseca zbog opasnosti koje plitki lunarni zemljotresi predstavljaju za ljudsku infrastrukturu“, napisali su autori studije, objavljene u časopisu Planetari Sajens Žurnal.
Pogledajte i: