Jedan artefakt je tanak štap dugačak oko 80 centimetara koji je mogao biti korišćen za kopanje u blatu, a drugi je manji komad izrađen od drveta vrbe ili topole koji je možda korišćen za oblikovanje kamenih alata, navodi se u članku o rezultatima istraživanja objavljenom u naučnom časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, prenosi Sajens alert.
Naučnici su uvereni da su praistorijski ljudi koristili brojne alatke izrađene od kamena, kostiju i drveta, ali ukazuju da je posebno teško pronaći dokaze o drvenim alatima jer drvo brže truli.
Drveni artefakti mogu da budu očuvani ako su bili zarobljeni u ledu, u pećinama ili pod vodom.
Pretpostavlja se da su artefakati pronađeni kod Megalopolisa na Peloponezu u Grčkoj možda bili pod sedimentom i sačuvani zahvaljujući vlažnoj sredini u kojoj su proveli milenijume.
Godinama su istraživači na toj lokaciji pronalazili druge artefakte, uključujući kamene alate i kosti slonova sa rezbarijama.
Iako naučnici nisu precizno datirali pronađene drvene alatke, sama arheološka lokacija je stara oko 430.000 godina, što pruža uvid i u približnu starost pronađenih predmeta.
Ljudski ostaci još nisu pronađeni na toj lokaciji i zato još uvek nije jasno ko je koristio drvene alatke, a moguće je da su to bili neandertalci, rani preci čoveka, ali i neki drugi hominidi.
Drugi primerci pronađenih drevnih drvenih alatki uključuju koplje iz Nemačke i kineske štapove za kopanje stare 300.000 godina.
Pogledajte i: