Petar Veliki, proglašen je carem kao dete, a vlast je preuzeo 1689. godine uklonivši regenta, polusestru Sofiju. Pod njegovom vlašću zemlja je proglašena imperijom, a Petar za „oca otadžbine i imperatora cele Rusije“
Povezanost srpskog i ruskog naroda započeta je mnogo pre vladavine ruskog imperatora. Posle potpadanja srpskih zemalja pod vlast Osmanlija, naši crkveni ljudi počinju okretati svoje poglede ka pravoslavlovnoj Rusiji, tražeći od nje pomoć i zaštitu.
Od 1509. godine kada je veliki knez Vasilije Ivanovič uslišio molbu beogradskog mitropolita Teofana, preko cara Ivana Vasiljeviča Groznog, do prvog cara iz dinastije Romanov Mihaila Fjodoroviča, ruski vladari počinju bivati glavni ktitori srpskih crkava i manastira
Iz razrušenih i poharanih srpskih svetinja, put Rusije odlazile su crkvene delegacije ne bi li od ruskih vladara i ruskog naroda izmolili pomoć. Neretko, vraćali su se sa crkvenim knjigama, ikonama i vrednim relikvijama poput, ovde izloženog, Prestonog jevanđelja okovanog srebrom
Žive veze sa Rusijom održavao je i patrijarh Arsenije III Crnojević čija je mitra, koju je Patrijarh 1697. dobio od grada Moskve, deo postavke.
Uvidevši značaj pomorske nadmoći, ruski imerator radi na formiranju velike flote šaljući stotine boljara na obuku u pomorskim veštinama, navigaciji i brodogradnji, ali isto tako dovodi u Rusiju pomorske stručnjake iz drugih zemalja.
Jedan od njih je iskusan moreplovac Matija Zmajević iz Perasta koji je 1712. stupio u službu Petra Velikog. Učestvovao je u pomorskim bitkama tokom Severnog rata, gde je ispoljio veliku hrabost i pomorsko umeće, te je nakon nekoliko godina vojevanja stekao čin kontraadmirala
Pobedom u ratovima protiv Švedske i Osmanskog carstva, car je obezbedio Rusiji izlaz na Baltičko i Kaspijsko more i značajno proširio teritoriju zemlje. Iz tog razloga centralno mesto izložbe zauzima maketa jedrenjaka "Orel" koji simbolizuje nastanak Ruske imperije i ulogu Petra Velikog kao "kapetana“ modernizacije.
Pored stvaranja moćne armije i flote, ruski imperator je sproveo i niz reformi koje su pogodile sve sfere ruskog života – osnovao je Akademiju nauka, pokrenuo prve novine, reformisao kalendar i azbuku, pomagao razvoj trgovine, industrije i privrede otvarajući rudnike, fabrike i manufakture.
Među eksponati se nalazi i „Srpski portret Petra” koji se čuvao u manastiru Velika Remeta na Fruškoj gori. Krajem XIX veka otkupljen je i donet u Rusiju, a potom dat na čuvanje Ermitažu. Zauzvrat, manastir je dobio sredstva za svoju obnovu, kao i kopiju portreta.
Izložba „Petar Veliki i Srbija” će biti otvorena u Ruskom domu do 30. januara 2026. godine, uz slobodan ulaz, kao i uz predavanja naučnih saradnika Ermitraža o rusko-srpskim istorijskim vezama.