Manastir Gornjak(prvobitno nazvan Ždrelo,) zadužbina je kneza Lazara. Tačna godina gradnje nije poznata, ali se pretpostavlja da je izgrađen u periodu od 1376-1380. godine
Pema predanju, loveći po planinama knez Lazar je u šumi naišao na isposnika svetog Grigorija na obali Mlave. Obzirom da sveti čovek nije želeo da pređe na drugu stranu, huk vode je ometao njihov razgovor, toliko da je svetitelj uz pomoć molitve božje utišao hučanje reke i mirno razgovarao sa knezom, te po želji svetog čoveka, knez odluči da na tom mestu podigne bogomolju
Avgusta meseca 1380. godine knez Lazar izdaje povelju manastiru: " ja pravoverni knez Lazar, samodržac sve Srpske zemlje, potrudih se da ovaj mali dar prinesem Vladičici mojoj, presvetoj Bogorodici, i sazidah crkvu na mestu koje se zove Ždrelo Braničevsko i priložih i uredih svakim potrebama, koliko je dovoljno domu prečiste Bogorodice"
Kao motiv izgradnje manastira, knez Lazar navodi želju da učini mali prinos Bogorodici, ali, osim duhovnih, mogući su i izvesni državnički razlozi za podizanje ovog manastira. Naime, Lazar je tek ovladao ovim krajevima, pa je hteo da to obeleži svojom zadužbinom
Manastirska crkva, posvećena prazniku Vavedenja Presvete Bogorodice, po osnovnoj arhitektonskoj zamisli, pripada moravskoj školi. Crkva ima trolisnu osnovu sa kupolom. Priprata je naknadno dozidana, kao i zvonik sa tremom.
Deleći sudbinu naroda često bili prinuđeni da se bežeći od Osmanlija sklanjaju u zbegove, odnoseći sa sobom svoje knjige i druge vredne relikvije u druge manastire u kojima su pronalazili utočište. Tako se u masnatiru Remeta nalazi rukopisni zbornik propovedi svetog Grigorija Bogoslova, pisan 1628. godine.
Tokom svoje istorije u manastirskoj riznici su bile pohranjene velike dragocenosti poput povelje kneza Lazara, barjak cara Dušana, zlatni putir(čaša) kneza Lazara sa ugraviranim inicijalima i mnoge druge. U Prvom svetskom ratu, Bugari su bogomolju opljačkali, odnevši ne samo vredne relikvije, već i manastirska zvona.
Iznad manastira, gotovo skrivena u steni, nalazi se crkvica sv. Nikole, poznata kao isposnica —kapela Grigorija Sinaita mlađeg, za koju ne postoje pozdani podaci kada je sagrađena.
Unutrašnjost crkvice je većim delom bez sačuvanog živopisa. U gornjem delu južnog zida sačuvano je nekoliko manjih kompozicija koje se uprkos oštećenosti jasno raspoznaju: Rođenje, Sretenje, Krštenje i Lazarevo Vaskrsenje
Vredne ruke sveštenstva, koje danas živi u Gornjaku, vidljive su po cvetnim alejama i saksijama punim negovanog cveća koje krase dvorište manastira. U njemu se, pored manastirskog konaka i gostinske trepezarije nalazi i izvor lekovite vode.
Od 2022. godine u manastiru se nalazi deo moštiju Svetog kneza Lazara. Deo moštiju će trajno ostati u Lazarevoj zadužbini podno Homolja