Podkast

Hoćemo li ove godine voće jesti „na kašičicu“ - kao lek | Energija Sputnjika

Ovogodišnji rod voća će, prema prognozama struke, biti manji za četvrtinu. Loši vremenski uslovi su glavni krivac za to, pa ćemo u odnosu na prosečan godišnji rod od oko 1,4 miliona tona, kakav je bio od 2020. godine, ove godine ubrati oko 350.000 tona manje voća.
Sputnik
Tako je procenjeno pre deset dana, a u međuvremenu Srbiju je zadesilo još jedno nevreme sa gradom, uz već poslovičnu svakodnevnu kišu. Od prvog mraza gotovo sasvim je stradala kajsija, takođe i rana trešnja, a voćari kažu da je slično i sa višnjom i breskvom. Ove godine ćemo, izgleda, moći da računamo samo na šljivu i jabuku.
Posle ovako dugog kišnog perioda koji će, nesumnjivo, doneti i bolesti pitanje je na šta će na kraju moći da računaju proizvođači, a na šta kupci koji će, izvesno je, plaćati veću cenu voća koje se nađe na tezgama i rafovima, ali i voćnih prerađevina.
Voćari se već žale da su zbog bolesti učestala prskanja što poskupljuje proizvodnju, da je već poslovično teško doći do radne snage i da je postalo nerentabilno raditi voće. S druge strane imamo krupne proizvođače gde vlasnici imaju moderne plantaže na stotinu i više hektara zasada voća, najčešće jabuka, sa sistemom protivgradne mreže i navodnjavanjem „kap po kap“.
Da li je jedna loša godina razlog da voćari, kako neki najavljuju, dignu ruke od te proizvodnje? Koliko uopšte imamo zasada pod voćem u Srbiji i koliki je prosečan posed, da li se te površine smanjuju ili uvećavaju, koliko je malih, srednjih i velikih proizvođača, plantažera koji gaje voće po najsavremenijim standardima?
Koliko voćara danas osigurava posed, da li se najveći broj i dalje pre odlučuje da gleda u nebo s nadom da neće biti pogođeni nevremenom? Koliko je ulaganje u agrotehničke mere i da li je realno da se neko ko se decenijama bavio proizvodnjom voća preorijentiše na nešto drugo?
Zašto stalno pričamo kako treba ulagati u prerađivačke kapacitete koji donose dodatu vrednost i veću zaradu, a na tome slabo radimo? Kako tu država može da pomogne?
Kakvi smo u odnosu na konkurenciju u svetu? Gde Srbija danas izvozi, da li smo našli nova tržišta i zamenu za Rusiju gde smo nekad najviše izvozili, a sada ona potrebe podmiruje iz sopstvene proizvodnje? O tome u emisiji Energija Sputnjika, novinarka Mira Kankaraš Trklja razgovara sa savetnikom predsednika Privredne komore Srbije Veljkom Jovanovićem koji vodi Udruženje za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju.

O emisiji „Energija Sputnjika“

Energija Sputnjika“ je emisija portala i radija Sputnjik koju vodi MiraKankaraš Trklja.
Teme su mahom vezane za energetiku i ekonomiju, lokalnog i globalnog karaktera, a gosti su stručnjaci u svojim poljima. Emituje se svakog utorka u 21.00.
Komentar