Prilikom donošenja ovakve odluke, Izvršni odbor je istakao da se referentna kamatna stopa nalazi na nivou od 5,75 odsto od septembra 2024. godine, kada je u tekućem ciklusu ublažavanja monetarne politike smanjena za 25 baznih poena po treći put, nakon smanjenja u junu i julu iste godine.
Efekti navedenih smanjenja kamatne stope mogu se očekivati i u narednom periodu.
Izvršni odbor je naveo da je i pored kretanja inflacije u granicama cilja, neophodno nastaviti sa sprovođenjem oprezne monetarne politike, imajući u vidu uslove u međunarodnom okruženju.
O kompleksnosti tih uslova, kako je navedeno, govori činjenica da je globalna inflacija još generalno visoka, dok je istovremeno ekonomski rast u mnogim zemljama i regionima relativno spor.
Ipak, najviše zabrinutosti i dalje izaziva nepredvidivost makroekonomskih dešavanja u međunarodnom okruženju, pre svega rast geopolitičkih tenzija, jačanje protekcionizma i fragmentacije globalnog tržišta.
U skladu s ocenama vodećih relevantnih institucija, Izvršni odbor je imao u vidu da bi nove protekcionističke mere mogle da utiču na međunarodno makroekonomsko okruženje, trgovinske tokove i lance snabdevanja, sa posledicama na inflaciju i ekonomsku aktivnost, zbog čega je potrebna opreznost u vođenju monetarne politike.
Ocenjuje se da je opreznost potrebna i zbog neizvesnosti oko kretanja svetskih cena energenata i drugih primarnih proizvoda, kao i pojedinih prehrambenih sirovina, koje su nedavno dostigle rekordne cene na svetskim berzama usled suše u zemljama koje su vodeći proizvođači.
Međugodišnja inflacija nastavila da se kreće unutar granica dozvoljenog odstupanja
Što se inflacije tiče, iz NBS su naveli u saopštenju da je u skladu sa najavama Izvršnog odbora, međugodišnja inflacija nastavila da se kreće unutar granica dozvoljenog odstupanja od cilja i u decembru je iznosila 4,3 odsto, što je i nivo oko koga se stabilizovala tokom druge polovine 2024. godine.
Istakli su da je opadajuća putanja međugodišnje inflacije tokom 2024. postignuta pre svega usporavanjem rasta cena hrane i energenata.
Smanjenju bazne inflacije koja predstavlja indeks potrošačkih cena po isključenju hrane, energije, alkohola i cigareta, doprinele su mere monetarne politike NBS, niža uvozna inflacija i inflaciona očekivanja, kao i postepeno iščezavanje efekata eksternih šokova.
Ipak, kao i u drugim zemljama regiona, uključujući zonu evra, bazna inflacija se u drugoj polovini godine kretala iznad ukupne inflacije i u decembru je iznosila 5,3 odsto međugodišnje.
Kada je reč o predviđanjima za naredni period, istaknuto je da bi inflacija trebalo da nastavi da se kreće u granicama cilja, s tim da će se početkom ove godine kretati na sličnom nivou kao krajem 2024, a zatim će sredinom godine usporiti.
Usporavanju će, kako je navedeno, pre svega doprineti i dalje restriktivni monetarni uslovi i niža uvozna inflacija, kao i dolazak nove poljoprivredne sezone pod pretpostavkom da će ona biti prosečna.
Očekuje se da će i bazna inflacija usporiti u narednom periodu i postepeno se približiti ukupnoj inflaciji.
Izvršni odbor je razmatrao i aktuelna ekonomska kretanja i posebno istakao činjenicu da je smanjenje inflacije u Srbiji ostvareno uz zadržana pozitivna kretanja u realnom sektoru.
Prema proceni Republičkog zavoda za statistiku, rast bruto domaćeg proizvoda u poslednjem tromesečju 2024. iznosio je 3,3 odsto, a na nivou cele godine 3,9 odsto.
Posmatrano na nivou godine, bolja ostvarenja u industriji, pre svega prerađivačkoj, kao i u uslužnim sektorima više su nego kompenzovala negativne efekte suše na poljoprivrednu proizvodnju.
Pozitivan doprinos potekao je i od građevinarstva, zahvaljujući pre svega realizaciji infrastrukturnih projekata planiranih programom Srbija Ekspo 2027.
Ubrzanje rasta ekonomske aktivnosti očekuje se i u ovoj godini i to podstaknuto rastom domaće tražnje, ali ne u meri u kojoj bi to narušilo srednjoročnu cenovnu stabilnost.
Predviđa se da će se rast privatne potrošnje zasnivati na većem raspoloživom dohotku i pozitivnim trendovima na tržištu rada.
Rast investicija će se zasnivati na povećanoj profitabilnosti privrede u prethodnim godinama, očekivanom nastavku visokih priliva stranih direktnih investicija, planiranim kapitalnim izdacima države u oblasti saobraćajne, energetske i komunalne infrastrukture, kao i povoljnijim finansijskim uslovima zahvaljujući dosadašnjem ublažavanju monetarne politike NBS i Evropske centralne banke.
Na današnjoj sednici Izvršni odbor je usvojio februarski Izveštaj o inflaciji s novim makroekonomskim projekcijama, koje će detaljnije biti predstavljene javnosti na konferenciji za novinare 19. februara, kada će biti dodatno obrazložene i donete odluke monetarne politike.
Pogledajte i: