"I samo dotle, do tog kamena, do tog bedema, nogom ćeš stupit možda, poganom! Drzneš li dalje?"...Pesnik Đura Jakšić, u jednoj od najlepših rodoljubih pesama „Otadžbina“, najvernije prikazuje koliko je osećanje ljubavi prema rodnoj grudi duboko utkano u biće našeg naroda, i kolika je spremnost srpskog seljaka i vojnika da krvlju brani i odbrani svaki grumen zemlje svoje.
Prvi svetski rat, ili Veliki rat kako ga još nazivaju, za sobom je ostavio veliki broj žrtava, čije je grobove, mesta stradanja i junaštvo bilo neophodno na adekvatan način obeležiti i čuvati
U prvim danima iskrcavanja srpske vojske na ostvo Krf, saveznički oficiri su na malom ostrvu Lazaret obavljali trijažu, tokom koje su najteži bolesnici upućeni na obližnje kamenito ostrvo Vido gde su iscrpljeni vojnici masovno umirali. (Vojnički grob na ostrvu Lazaret).
Skica spomenika na Zejtinliku. Idejno rešenje izgleda monumentalne spomen-kosturnice na srpskom vojničkom groblju Zejtinlik, delo je arhitekte Aleksandra Vasića čiju je ideju razradio Nikolaj Krasnov.
Prva velika evidencija ratničkih grobalja na prostoru Kraljevine SHS urađena je tokom 1920 i 1921. godine. Kraljevina SHS donela je više pravnih akata u vezi održavanja vojničkih grobalja, podizanja kosturnica, i spomenika. Određene obaveze u vezi sa tim pitanjem proisticale su i iz mirovnih ugovora
Ruski arhitekta Nikolaj Krasnov autor je skice za spomen-kosturnicu srpskim vojnicima umrlim u Albaniji
Povodom obeležavanja 110. godina od kraja Prvog svetskog rata, Arhiv Jugoslavije priredio je izložbu "Memorijali Prvog svetskog rata u fondovima i zbirkama Arhiva Jugoslavije" na kojoj su prikazani memorijali Prvog svetskog rata – groblja, kosturnice, spomenici i druga spomen-obeležja