Planom nije predviđena izgradnja mosta na Verigama, ali jeste zaobilaznica oko Budve. O ovom dokumentu slijedi javna rasprava, a u aktuelnoj vladi očekuju da će do kraja godine Prostorni plan biti i usvojen.
Premijer Dritan Abazović kazao je da je to jedan od najvažnijih dokumenata države, odmah poslije Ustava. Prostorni plan kako kaže, treba da da generalne smjernice razvoja države.
„Istina je da je možda trebalo da se to završi ranije, obećanje ove vlade je bilo da se Nacrt završi do oktobra 2023.“, poručio je Abazović i dodao da će Prostorni plan dalje ići u Skupštinsku proceduru.
Saobraćaj i energetika najvažniji aspekti Prostornog plana
Kako kaže Abazović, dva najvažnija aspekta su razvoj saobraćaja i energetike. Prvi put su, dodaje premijer, definisane mape kojim će prolaziti auto-put.
„Ono što je predviđeno jeste da se rade dva glavna auto-puta. To su Jadransko-jonski i auto-put koji povezuje Bar sa Boljarima, kasnije sa Beogradom i Budimpeštom i ovaj koji ide sa zapada na istok“, kazao je Abazović.
Kako pojašnjava, ruta koja će ići iz BiH ka Albaniji će se odvajati u dva pravca, jedan će ići ka granici sa Srbijom, drugi će nastaviti preko Bara i Ulcinja prema Albaniji.
„Dio auto-puta Bar-Boljare će se preklapati sa dijelom Jadransko-jonskog auto-puta, to je najefikasniji model“, kazao je premijer.
On navodi i da nije predviđena izgradnja mosta na Verigama. Predviđeno je, kako kaže i da se radi nova saobraćajnica Kolašin-Andrijevica i Peć, kao i novi put od Pljevalja do Bijelog Polja.
„Mislimo da ćemo sa izgradnjom ova dva auto-puta i proširenjem postojećih puteva omogućiti da svaki dio zemlje bude maksimalno povezan“, kazao je Abazović.
Predviđeno sedam aerodroma
Abazović je kazao i da će posebnom saobraćajnicom biti riješena zaobilaznica oko Budve.
„Mislim da je ključ svega da smo izabrali rutu koja će omogućiti da naredna vlada i naredne zatraže model finansiranja“, kazao je Abazović.
Prostornim planom je, kako ističe, planirano i postojanje sedam aerodroma u Crnoj Gori.
„Naravno ne radi se o velikim aerodromima, radi se i manjim aerodromima. Pored Tivta i Podgorice, veliki aerodromi predviđeni su i u Nikšiću i Beranama. Predviđeni su i aerodromi između Bara i Ulcinja, a onda u Pljevljima i na Žabljaku. Radi se o aerodromima koji će više imati turističku ulogu za male avione“, kazao je Abazović.
Na sjeveru planirana tri aerodroma
U krajnjem riječ je o, kako pojašnjava, tri aerodroma na sjeveru, velikom aerodromu u Beranama i dva u Pljevljima i na Žabljaku. U centralnoj regiji to su, kako kaže, dva aerodroma u Podgorici, kao i u Tivtu, Baru i Ulcilju.
„To do 2040. zadovoljava sve potrebe Crne Gore“, kazao je premijer.
Govoreći o energetici, kaže da je cilj do 2030. cilj je da Crna Gora postane energetski nezavisna država.
Kada je riječ o hidroelektrani Komarnica, kaže da ostaje da se u narednom periodu vidi da li će se ona graditi ili ne.
„Cilj je da zaštitimo životnu sredinu. Mislim da će najviše priče biti da li da se gradi Komarnica. Da budem jasan - prostorni plan je jasno naveo činjenice za Komarnicu. Isto je navedeno da institucije sistema koje se bave ekološkim aspektom izražavaju veliku rezervu i protive se izgradnji tog objekta. Ostaje da se vodi velika debata da li to treba ili ne Crnoj Gori“, naglasio je Abazović.
Prema njegovim riječima, predviđana je izgradnja dalekovoda na više lokacija u Crnoj Gori i da se duplira kapacitet podvodnog kabla koji ide prema Italiji.
„To je suština izvoza električne energije u narednom periodu. Od Ulcinja, preko ostalih gradova, do sjevera, predviđene su nove solarne elektrane“, naveo je Abazović, dodajući da je dokumentom predviđena i izgradnja vjetroelektrana i velikih dalekovoda.
Terminal u Baru
U Baru je predviđena izgradnja terminala o čemu su, kako podsjeća, ugovori već potpisani.
„Mislim da nakon ovoga neće postojati prepreka da se na osnovu Prostornog plana donose niža dokumenta i da se ide ka boljem pristupu saobraćaju u Crnoj Gori. Od najvećeg značaja je da postoji ova mreža puteva i razvoj aerodroma“, zaključio je Abazović.
Ministarka ekologije, prostornog uređenja i urbanizma Ana Novaković Đurović rekla je da je prostorni plan najvažniji strateški plan u sistemu planiranja koji određuje ciljeve prostornog razvoja.
„Vlada je uspjela da dovede dokument do faze nacrta, da ga oblikuje 80 odsto. Vlada je omogućila da Crna Gora do kraja godine dobije prostorni plan do 2040. Godine“, rekla je Novaković Đurović.
Ona je naglasila da je dokumentom predviđen intenzivni razvoj sjevernog regiona. Prema njenim riječima, poseban akcenat je na segmentu upravljanja otpadom.