Ishemijski moždani udar je patološko stanje cerebralne cirkulacije mozga koje dovodi do oštećenja. On je najčešći uzrok smrti prema statistikama Svetske zdravstvene organizacije. Naučnici su objasnili da uzroci ove bolesti mogu biti spoljni faktori i genetika pacijenta.
U stresnim situacijama, kao i prilikom moždanog udara, kako bi se smanjilo oštećenje ćelija tela, aktiviraju se proteini toplotnog šoka. Prilikom moždanog udara oni pomažu proteinima moždanog tkiva da ponovo usvoje pravu geometrijsku strukturu i da spreče njihovo lepljenje, što može da dovede do smrti.
Eksperti „BelGu“ su zajedno sa ruskim i britanskim kolegama dokazali direktnu vezu gena koja je odgovorna za stvaranje proteinskog toplotnog šoka HSP70 i specifičnosti oporavka nakon ishemijskog moždanog udara. Prema rečima naučnika, to će pomoći da se preciznije predvidi tok bolesti i lečenje.
„Uzeli smo obrazce DNK-a od pacijenata koji imaju dijagnozu ishemijskog moždanog udara i od zdravih dobrovoljaca. Izučavajući najmanje razlike u genu HSPA8 koji kodira protein HSP70, zaključili smo da postoji veza između nukleotidnog dela u njemu i ishemijskog moždanog udara“, rekao je direktor ujedinjenog centra genetskih tehnologija „BelGu“ Aleksej Dejkin.
Naveo je da je u istraživanjima učestvovalo više od 2.000 ljudi. Ako se svi rezultati posmatraju zajedno, nemoguće je uspostaviti vezu između polimorfizma HSPA8 i ishemijskog moždanog udara. U slučaju da se posmatraju podgrupe, na primer, samo muškaraca ili samo pušači, mogu da se precizno odrede aleli (različite varijacije jednog gena) koje ukazuju na visoki rizik od moždanog udara i veoma težak tok bolesti.
„Rezultati istraživanja će imati praktičan značaj. Prilikom postavljanja dijagnoze da je u pitanju 'ishemijski moždani udar', pacijent, sa unapred određenom vrstom proteina toplotnog šoka, može da izabere pravu negu“, naveo je Dejkin.
On smatra da je ovo istraživanje ujedno i fundamentalno istraživanje, jer omogućavaju da se razume odnos genotipa i fenotipa čoveka. Genotip je genska konstitucija organizma koja može da se odnosi na jedan par alela (uži smisao genotipa) i celovitu naslednu osnovu (sve gene koje taj organizam poseduje), a fenotip je skup svih osobina jedne individue ili organizma koje su nastale zajedničkim delovanjem genotipa i uslova sredine u kojima se dati organizam razvija.
„BelGu“ je učesnik programa državne podrške univerziteta u Rusiji „Prioritet 2030“.