Zvaničnik, koji nije želeo da bude imenovan, rekao je da su razgovori završeni neuspehom nakon što Aljbin Kurti nije prihvatio kompromisni predlog EU. Naglasio je da EU u sadašnjim okolnostima više neće organizovati nove sastanke lidera i glavnih pregovarača.
„EU je do sada predstavila sedam predloga o redosledu primene sporazuma, ali oni neće biti prihvaćeni sve dok Priština insistira na formalizovanju priznanja, pre primene sporazuma“, naveo je zvaničnik.
Prema njegovim rečima, sada je momenat da EU i SAD razgovaraju o mogućim pozitivnim i negativnim podsticajima za dve strane da se angažuju na primeni sporazuma.
Evropski izvori najavljuju da će se o tome razgovarati sledeće nedelje na marginama Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku, kao i da će naredni potezi Brisela biti poznati do početka oktobra, preneo je RTS.
Neimenovani zvaničnik je naveo da je suština evropskog predloga u tome da primena sporazuma treba da teče paralelno „korak po korak“, pri čemu svaka strana ima garancije da se neće desiti da ispuni svoje obaveze, a ne dobije ono što očekuje zauzvrat.
„Visoki predstavnik Borelj je od lidera tražio da se izjasne da li su spremni da bezuslovno primene sporazum, što bi počelo izradom nacrta ZSO i zatim garantovalo da će Srbija ispunjavati svoje obaveze kako primena bude napredovala — ali Aljbin Kurti je to odbio“, navodi zvaničnik.
Umesto toga, Kurtijev predlog predviđa da Borelj dostavi sporazum generalnom sekretaru UN, koji bi informisao Savet bezbednosti i Generalnu skupštinu UN da se „dve strane slažu sa principima povelje UN“. Druga tačka primene bila bi priznanje nacionalnih simbola i dokumenata Kosova, nakon čega bi počeli razgovori o statutu ZSO.
„Jasno je da ovakav predlog ne može da vodi ka dogovoru i rezultatima“, ocenio je zvaničnik EU.
Dodao je i da Srbija nema pozitivan učinak u primeni nekih elemenata sporazuma, „što je već mogla da učini kao znak dobre volje“, kao i da i dalje nisu privedeni pravdi počinioci nasilja protiv Kfora, iako je „njihov identitet poznat“.
Zvaničnik navodi da na Severu i dalje postoji veliki rizik eskalacije, iako je situacija trenutno mirna. Kao primer rizika naveo je eksproprijaciju zemljišta koju su privremeno obustavile prištinske vlasti, zahtev da se isprazne opštinske zgrade u Severnoj Mitrovici i moguće ukidanje licence Telekoma.
Prema oceni evropskog diplomate, ostavka gradonačelnika izabranih sa samo 3,5 odsto podrške je najbrže i najbolje rešenje za održavanje novih izbora u četiri opštine na severu Kosova i Metohije.
„Opcija peticija i skupljanja potpisa za referendum je duga i pravno neizvesna. S druge strane, jasno smo rekli i da Srbi moraju bezuslovno da učestvuju na novim izborima“, navodi diplomata.
Prema njegovim rečima, izbegavanja nove eskalacije i nasilja na Severu mora da bude prioritet.
Imamo jasan dogovor o normalizaciji odnosa i primeni, ali će se on raspasti ako ne uspemo da pokrenemo primenu pre kraja godine, zaključio je zvaničnik EU.
Pogledajte šta je o situaciji na Kosovu ekskluzivno za Sputnjik rekao ruski ambasador u Beogradu Aleksandar Bocan-Harčenko: