Odluku Moskve da ne produži Sporazum o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora ruski eksperti ocenjuju kao „logičnu, dobru, ispravnu i očekivanu“, pre svega zato što taj dogovor nije funkcionisao i ništa nije doneo Rusiji, osim lažnih obećanja. Ipak, zahvaljujući ovoj odluci cena ruskog žita bi mogla da skoči, što samim tim Rusiji donosi veću zaradu, dok će Kijev gubiti oko 500 miliona dolara mesečno.
Zahvaljujući tom sporazumu, koji je trajao skoro godinu dana, Ukrajina je izvezla milione tona žitarica, dok je Moskva više puta izražavala nezadovoljstvo zbog činjenice da mnoge tačke tog sporazuma u vezi sa izvozom ruskih proizvoda i đubriva nisu sprovedene.
Međutim, Zapad bi sada ovu situaciju mogao da iskoristi za nove optužbe uz tvrdnje da je Moskva odsekla izvor pomoći Svetskog programa za hranu za zemlje koje su u opasnosti od gladi, a zataškavajući činjenicu da je samo nešto više od tri odsto od ukupne količine isporučenog ukrajinskog žita otišlo u najsiromašnije zemlje, a preko 40 odsto u bogate zemlje EU.
Po tom dogovoru, postoji više uslova koje je Zapad trebalo da ispuni pod rukovodstvom UN, ali do sada ništa od toga nije urađeno. Pre svega, to se odnosi na ponovno uključivalje ruske poljoprivredne banke – „Rosselhozbanke“ - u sistem SVIFT, obnavljanje isporuka poljoprivredne tehnike u Rusiju, ukidanje ograničenja na osiguranje, omogućavanje pristupa lukama za ruske teretne brodove, obnavljanje rada cevovoda za amonijak „Toljati – Odesa“, deblokadu računa i finansijske delatnosti ruskih kompanija za proizvodnju đubriva.
Čak je i Koordinacioni centar UN nedavno obelodanio da za svo ovo vreme, otkakao je na snazi bila Crnomorska inicijativa, iz Rusije nije poslat nijedan brod sa đubrivom.
Radi se o tome da izvoz ruskog đubriva zavisi od situacije sa cevovodom za amonijak „Toljati-Odesa", najdužim na svetu, koji je ukrajinska diverzantska grupa 5. juna digla u vazduh.
Taj cevovod koji povezuje ruski grad Toljati na Volgi sa Odesom, najvećom ukrajinskom lukom na Crnom moru omogućavao je Rusiji da preveze više od 2,5 miliona tona amonijaka, ključnog sastojka mineralnog đubriva, između ostalog i u Evropsku uniju.
Crnomorski sporazumi o izvozu ukrajinskog žita faktički su prestali da važe, jer deo sporazuma koji se tiče Rusije nije ispunjen
© Sputnik / Pavel Lisicыn
/ Sporazum o žitu ugrožavaju i terorističke akcije Kijeva
Još jedan problem je i taj što Kijev stalno koristi koridore "prehrambenog sporazuma", kojima plove brodovi, za lansiranje pomorskih dronova.
„Ne spominju se teroristički akti, iako je još prošle godine predsednik Putin govorio da povod za prekid Sporazuma o žitu može da bude teroristička delatnost Ukrajine i to je potpuno legitimno. Rusija od tog sporazuma ništa nije dobila. Te zemlje koje su toliko plakale takođe nisu ništa dobile. To je apsolutno korupcionaška shema, spekulacija na žitu, od koje zarađuju isključivo posrednici. Siromašne zemlje su dobijale žito po tržišnim cenama...“, navodi Dudčak.
Ekspert napominje da su od ovog sporazuma profitiraju Kijev i evropski spekulanti koji ukrajinsko žito umesto Africi prodaju Evropi.
„Nikakvog smisla nije bilo da se sporazum produžava, a Evropa sada neka misli šta će da radi za žito, kaže Dudčak.
Moskva je više puta isticala da žito treba da dobijaju najsirošašnije zemlje, a ne evropske, site i prosperitetne, i da je spremna da besplatno isporučuje žito afričkim zemljama do kojih ono ne stiže u okviru „prehrambenog sporazuma“.
Predsednik Rusije Vladimir Putin otvoreno je rekao da to odgovara i ruskim interesima, jer na taj način „Rusija čuva dobre, stabilne odnose sa delom sveta koji ne podržava agresivne akcije Zapada i njihovih satelita u Ukrajini“.
Moskva otvorena za pregovore
Moskva je saopštila da Crnomorska inicijativa prestaje da funkcioniše od 18. jula, a Rusija povlači garancije za bezbednost plovidbe, zatvaranje pomorskog humanitarnog koridora, obnavljanje režima privremeno opasnog područja u severozapadnom Crnom moru i raspuštanje Zajedničkog koordinacionog centra u Istanbulu. Istaknuto je i da je ova odluka doneta ranije i da nije povezana sa napadom na Krimski most i pogibjom dvoje ljudi i ranjavanjem jedne devjčice.
Međutim, Moskva će se odmah vratiti primeni crnomorskog sporazuma čim počnu da se ispunjavaju obaveze navedene u memorandumu Rusije i UN o uklanjanju prepreka za izvoz ruskih prehrambenih proizvoda i đubriva.
Podsetimo, Sporazum o žitu, potpisan u julu prošle godine u Istanbulu, kome su posredovale Turska i UN, već je bio obnavljan i omogućio je da se 33 miliona tona žita izveze preko ukrajinskih luka uprkos sukobu.
Eksperti ističu da je Moskva otvorena za pregovore i da je spremna da obnovi dokument ako Rusija dobije garancije o delu sporazuma koji se nje tiče.