Prema njenim rečima, Moskva je bila i ostaje pretnja po bezbednost i svi NATO saveznici to moraju da shvate i da se prema troškovima odbrane odnose krajnje ozbiljno.
„Tokom Hladnog rata, 1988. godine, svi NATO saveznici izdvajali su dva odsto BDP-a za odbranu, jer su jasno razumeli rusku pretnju. Ovakva percepcija pretnje nam je potrebna i sada, ali 2023. godine samo će 11 saveznika uložiti najmanje dva odsto BDPA-a u odbranu. Nadam se da će do sledećeg samita ovaj broj biti znatno viši“, rekla je Kalas, govoreći na otvaranju javnog foruma NATO u Vilnjusu uoči početka samita Alijanse.
Premijer je istakla da je u cilju jačanja odbrambene sposobnosti NATO-a potrebno aktivirati evropsku odbrambenu industriju u značajno većim razmerama, nego pre, jer evropskih rezervi nema dovoljno.
„Moramo da proizvodimo više i brže. Ovo je potrebno radi stalne podrške Ukrajini.To je neophodno za jačanje naše sopstvene odbrane, kako bi bila u skladu sa novim bezbednosnim realijama“, istakla je ona.
U prestonici Litvanije, Vilnjusu, danas je počeo dvodnevni, 74. samit NATO-a koji okuplja oko 50 delegacija iz zemalja članica i partnerskih država Alijanse. Kako je najavljeno, glavna tema događaja biće podrška Kijevu.