Ministarka zdravlja Danica Grujičić najavila je ranije da bi tri kovid bolnice u Srbiji, u Batajnici, Novom Sadu i Kruševcu mogle da postanu centri za palijativno zbrinjavanje pacijenata.
Najteži pacijenti u poslednoj fazi bolesti negu u bolnici mogu imati 14 dana, a potom se otpuštaju na kućno lečenje. Đerlek kaže da se u rešavanje tog problema krenulo još 2009. godine usvajanjem Strategije za palijativno zbrinjavanje, ali nije bilo pomaka. Za palijativu kažu da je zapostavljena oblast srpskog zdravstva, u prilog tome i podatak da je u celoj Srbiji samo šest lekara specijalista palijativne medicine.
„Naveo sam tri vrlo važna koraka da bi se sve to sada institucionalizovalo, da bi se kadar spremio, da bi odredili opremu, mesto, ja to očekujem pre Nove godine. Ne možemo ovako teške probleme rešavati preko noći, ali je bitno da imamo volju, plan i viziju kako da rešimo ovaj problem“, navodi Đerlek.
U zbrinjavanje najtežih pacijenata često se uključuju dobrotvorne organizacije, kao što je Centar za palijativno zbrinjavanje „Belhospis“ gde je prošle godine oko 700 najteže obolelih pacijenata potražilo podršku i pomoć u lečenju
„Smatram da je važno da promenimo pristup da pre svega svi shvatimo koliko je važno da unapredimo usluge palijativnog zbrinjavanja i to ne samo na nivou zdravstvenog sistema nego je važno da se uključi i lokalna samouprava, institucije socijalne zaštite, šira društvena zajednica“, istakla je Vera Madžgalj, direktorka „Belhospisa“. Ona naglašava da je u rešavanje ovog pitanja, pored zdravstvenog sistema, važno uključiti i druge institucije, prenosi RTS.