Godinu dana posle početka ukrajinskog sukoba Evropa pokušava da se oslobodi zavisnosti od ruskog uglja, gasa i nafte, ali kada je reč o atomskoj energiji stvari stoje drugačije. Prema podacima Međunarodne energetske agencije, ekonomske sankcije EU za ruski ugalj i naftu zauvek su promenile trgovinu i znatno pogoršale položaj Moskve. Uvoz uglja je pao na nulu, a uvoz ruske nafte preko mora je proglašen nelegalnim, navodi „Politiko“.
Što se tiče atomske energije, situacija je, kako ističe list, mnogo složenija za EU – kako iz istorijskih, tako i iz praktičnih razloga.
Nakon „Hladnog rata“ konkurencija u globalnom nuklearnom sektoru je atrofirala, a reaktori sovjetske proizvodnje u EU su i dalje bili povezani s gorivom iz Rusije koje je bilo proizvedeno po narudžbini. Zahvaljujući tome Moskva je postala ključni igrač u toj oblasti.
Prema navodima Agencije za snabdevanje EU nuklearnim materijalima, 2021. godine ruski državni atomski gigant „Rosatom“ je isporučio za evropske reaktore 20 odsto prirodnog uranijuma, a omogućio je i usluge konverzije i obogaćivanja uranijuma, piše „Politiko“.
Prema istraživanju britanskog Kraljevskog instituta RUSI, prošle godine je cena uvoza nuklearnih tehnologija i goriva iz Rusije u celom svetu premašila milijardu dolara. Prema podacima eksperata tog instituta, među evropskim državama je zabeleženo smanjenje uvoza ruskog nuklearnog goriva u Bugarskoj i Češkoj, ali se primećuje rast uvoza u Slovačkoj, Mađarskoj i Finskoj.
Iako isporuke uranijuma iz Rusije mogu biti zamenjene uvozom iz drugih država za godinu dana, evropske elektrane s nuklearnim reaktorima ruske proizvodnje rade samo na gorivo koje se proizvodi u Rusiji. Prema podacima eksperata, danas u EU radi 18 takvih nuklearnih elektrana.
Prema navodima lista, pitanje sankcija protiv ruskog nuklearnog sektora bilo je skinuto s dnevnog reda još i pre nego što je počelo njegovo razmatranje. Najvatreniji protivnik te ideje bila je Mađarska, koja zajedno sa Slovačkom, Bugarskom, Finskom i Češkom, ima reaktore ruske proizvodnje, za koje nema alternativnog goriva.
„Politiko“ naglašava da je za zamenu „Rosatoma“ kada je reč o uslugama konverzije i obogaćivanja uranijuma potrebno sedam do deset godina, i to ukoliko se znatno investira u taj sektor.
Istovremeno, Finska je prošle godine odustala od projekta izgradnje nuklearne elektrane ruske proizvodnje na svojoj zapadnoj obali, zbog čega je „Rosatom“ podneo sudsku tužbu.
Ranije ovog meseca u eksploataciju je uveden novi slovački reaktor „Mohovce 3“ sovjetske konstrukcije, koji će Rusija snabdevati gorivom najmanje do 2026. godine. Istovremeno, Mađarska je produbila veze s Rusijom, odobrivši prošlog leta izgradnju još dva reaktora u svojoj atomskoj centrali u Pakšu, koja je učvršćena sporazumom o dugoročnom kreditu od 10 milijardi evra, navodi „Politiko“.