Većina prethodnih istraživanja je pružala oskudne dokaze u prilog hipotezi da vodeni organizmi jedu viruse, ali tim predvođen Džon DeLongom sa američkog Univerziteta Nebraska-Linkoln tvrdi da se sada sa sigurnošću može reći kako oni mogu biti hrana.
„Oni se sastoje od zaista dobrih stvari — nukleinskih kiselina, puno azota i fosfora. Stoga bi dosta organizama trebalo da ih želi kao hranu“, objasnio je DeLong.
Za potrebe studije dr DeLong i njegov tim prikupili su uzorke vode iz jezera, iz kojih je naknadno „izvučeno“ par kapljica i u koje je dodata „velika porcija“ Chlorovirus-a.
Posmatrajući ispod mikroskopa, shvatili su da jednoćelijski organizam Halteria ne samo da konzumira dodati virus, već i da je virus takođe podstakao njegov rast i povećao populaciju za oko 15 puta.
„Naši rezultati sugerišu da perzistentnost virusa ne zavisi samo od faktora životne sredine, već i od ishrane predatora“, napisali su naučnici u studiji.
Oni su zaključili da je verovatno da ishrana vrši selektivni pritisak i utiče na evoluciju određenih fenotipova virusa, kako bi se oni efikasno implicirali unutar domaćina, prenela je „Nacionalna geografija“.