U intervjuu agenciji MINA, Marovićeva je kazala da su u Vladi odlučili da pripreme analizu koja će se inicijativom baviti sa više aspekata.
Ona je navela da je Otvoreni Balkan tema o kojoj se mnogo diskutuje a malo zna, dodajući da istovremeno postoje dvije kampanje za i protiv te inicijative.
Marović smatra da nijedna od tih kampanja nema valjane argumente zašto je učešće u Otvorenom Balkanu dobro ili loše.
Istakla je da Crna Gora podržava sve regionalne inicijative i razmatra da li one doprinose njenom evropskom putu i dobrosusjedskim odnosima i da li donose neku ekonomsku korist.
Marović je podsjetila da je inicijalna ideja Otvorenog Balkana bila da se stvori mini-Šengen, a da se u tom integrisanju nije mnogo odmaklo.
“Zato što, za sada, svega tri države učestvuju. A i ta integracija ne ide onoliko brzo koliko bi te tri države željele. Iz tih razloga ne bi trebalo žuriti s odlukom da li želimo da se priključimo ili ne”, kazala je Marović.
Ona je navela da na odluku Crne Gore treba da utiče eventualno postojanje ekonomske koristi, kao i to da li sve države učestvuju u inicijativi i da li ona, kao takva, može biti adekvatna regionalnoj inicijativi, jer postoje i druge slične.
“Treći faktor je politički trenutak odnosno da li mi, kao država koja je najviše napredovala u integracijama, treba da se kratkoročno priključujemo određenim inicijativama”, rekla je Marović.
Ideja o zajedničkom ekonomskom tržištu
Ona je ocijenila da je Savjet za saradnju dao dobar predlog da se spoje ideja o zajedničkom regionalnom tržištu, koja je pokrenuta u Okviru Berlinskog procesa sa Otvorenim Balkanom i da se ono što je urađeno u jednoj inicijativi ujedini sa urađenim u okviru druge inicijative.
“To bi malo relaksiralo atmosferu u odnosu na Otvoreni Balkan jer onda imate i EU koja na neki način određuje uslove u toj inicijativi”, smatra Marovićeva.
Abazović nije protiv Otvorenog Balkana
Upitana da prokomentariše izjavu premijera Dritana Abazovića da još nije čuo validan kontra-argument kada je posrijedi Otvoreni Balkan, ona je kazala da neće davati procjene koje su apriori pozitivne ili negativne.
“Tek kad izađemo sa analizom onda ćemo imati crno na bijelo da li je dobra ili nije dobra i koji su to argumenti za ili protiv. Što se tiče premijera Abazovića, on je imao priliku da se u Ohridu uvjeri u određene argumente za. Očigledno da tada i na tom mjestu, budući da je bio na samitu Otvorenog Balkana, nije čuo nijedan negativan argument. Tako bih to tumačila”, istakla je Marovićeva.
Upitana da li je Crnoj Gori potrebna još jedna inicijativa, ona je kazala da odgovor zavisi od toga koliko je Crna Gora blizu članstva EU.
“Ukoliko u tom nekom vremenskom okviru od godinu dobijemo jasnu dinamiku pristupanja, onda mislim da nema logike kratkoročno se priključivati takvoj inicijativi. Jednom kada ste dio jedinstvenog tržišta, imate drugačiju politiku u odnosu na države koje nijesu članice”, kazala je Marovićeva.
S druge strane, kako je poručila, ukoliko dođe do objedinjavanja inicijative, i ukoliko Unija stavi Otvoreni Balkan pod politiku uslovljavanja, onda bi priključivanje imalo smisla.
Upitana kada se analiza o Otvorenom Balkanu može očekivati, ona je podsjetila na izjavu Abazovića da je ne bi trebalo odugovlačiti, već je što prije pripremiti.
“Ministarstva se već bave temama koje su u središtu Otvorenog Balkana i očekujem da analiza bude brzo gotova", kazala je Marovićeva.