VAŽNO OBAVEŠTENJE
Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).
Darko Saveljić iz Centra za zaštitu i proučavanje ptica (CZIP), jedan od autora istraživanja, ukazuje da su sve četiri vrste lešinara nestale kao rezultat trovanja i ubijanja.
To su vrste koje su najbolji čistači prirode, kada je u pitanju animalni otpad, odnosno uginule životinje, koje kod nas često ostaju da se razgrađuju same i potencijal su za zarazne bolesti, kaže Saveljić za Sputnjik.
On objašnjava da u Crnoj Gori nije shvaćeno koliko je nedostatak lešinara napravio štete po ekosistem, jer takva istraživanja zahtjevaju dug i ozbiljan pristup, ali na primjeru recimo Indije poznato je do čega je doveo gubitak ove vrste ptica.
„Njihov gubitak je svakako veliki sa turističkog aspekta, jer su ovo vrste koje su rado viđene i turistički privlačne, tako da se ponuda može bazirati i na njihovom posmatranju. To možemo vidjeti na primjeru Uvca u Srbiji, gdje se nalazi najbrojnija kolonija supova na Balkanu", navodi Saveljić.
Ugrožene vrste
Među kritično ugroženim vrstama u Crnoj Gori su, kako dodaje, i roda i sivi soko.
„U Beranama ima jedan par roda, koji je ovih dana dobio četiri mladunca, imali smo još jedan na Marezi, ali su one ubijene. Nekada je roda bilo puno, ali su one proganjane. Imamo slučaj i sa sivim sokolom, koji je takođe kritično ugrožena vrsta, zbog trovanja, uništavanja gnijezda, ubijanja. Vrsta koja bi trebala da je jako česta u Crnoj Gori, s obzirom na dobra mjesta za gniježđenje i lov, ali njena populacija je svedena na goli opstanak“, upozorava Saveljić.
Ptice su najbolji indikator stanja životne sredine i na vrhu su piramide ishrane. Sve što se događa s prehrambenom bazom na donjim spratovima piramide reflektuje se na ptice. Zato je praćenje stanja populacije ptica, kako ističe naš sagovornik, od ključne važnosti za ocjenjivanje stanja ekosistema i za preispitivanje napretka u aktivnostima koje se realizuju na polju zaštite prirode.
Crvene liste smjernica za ulaganja u ekologiju
„Svjedoci smo svakodnevnog nestanka biodiverziteta, pogoršavanja stanja staništa, klimatskih promjena koje moraju ujediniti civilizaciju da bi opstali i ptice i ljudi. Činjenica da je svaka osma vrsta ptica u Evropi ugrožena dodatno upozorava na potrebu za hitnom akcijom. Izrada crvenih lista biodiverziteta zakonska je obaveza u Crnoj Gori još od 2008. godine. Nacionalna strategija za biodiverzitet s akcionim planom iz 2010. godine nameće je kao prioritet rada državnih organa. Kako je nauka zabilježila, na globalnom nivou nestalo je 159 vrsta ptica, 226 je kritično ugroženih, 447 vrsta je u opasnosti, dok je 773 ranjivih. Ukoliko se posmatraju staništa na lokalnom nivou, situacija je alarmantna. Lov i krivolov, uništavanje i fragmentacija staništa, zagađenje i klimatske promjene najznačajniji su uzročnici nestanka ptica. Crvena lista ptica Crne Gore, prvi sveobuhvatan prikaz stanja populacija i stepena ugroženosti gnjezdarica, značajan je korak u očuvanju biodiverziteta na nacionalnom i na regionalnom nivou. Crna Gora, sa svojom velikom raznovrsnošću vrsta i staništa važan je centar biodiverziteta čiji značaj prevazilazi nacionalne okvire”, objašnjava Saveljić.
On ističe da je Crvena lista ptica Crne Gore prva takve vrste urađena u Crnoj Gori. Ona treba da postane smjernica ulaganja u zaštitu prirode, jer sad tačno znamo koja je vrsta i koliko ugrožena a za koje vrste nijesmo imali dovoljno podataka da bi ih mogli kategorisati prema ugroženosti, zaključuje Saveljić.