VAŽNO OBAVEŠTENJE
Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).
U dokumentu pod nazivom „Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Evropsku uniju“, predlaže se da Hrvatska traži ratnu odštetu od Crne Gore, da Bokeljska mornarica bude zajedničko dobro, a ostrvo Mamula da više ne bude u Crnoj Gori, objavio je podgorički „Dan“.
Hrvatski akademici smatraju da je neophodno tražiti zagarantovane mandate Hrvatima u Skupštini Crne Gore, podržati predlog zajedničke nominacije Bokeljske mornarice kao nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore i hrvatskoga naroda upućenom Unesku i podržati Zaključke sa naučnog skupa Identitet Hrvata Boke kotorske koji je u januaru 2021. održan u Zagrebu.
„Konačno odrediti kopnenu granicu (ostrvce Lastavica s tvrđavom Mamula, a posebno razgraničenja na moru prema Konvenciji Ujedinjenih nacija o pravu mora i nakon proglašenja isključivoga privrednog pojasa Republike Hrvatske. Crna Gora mora potpuno i odgovorno upravljati plastikom i drugim otpadom kako bi se znatno smanjila količina tog otpada koji dopluta do južnih hrvatskih o strva“, kaže se u dokumentu uz očekivanje da se Crna Gora mora suzdržavati u istraživanju i eventualnoj eksploataciji ugljovodonika u dubljem delu Južno-jadranske kotline.
HAZU smatra da treba aktuelizovati potrebu poštovanja preuzetih obaveza iz potpisanih sporazuma i dogovora — zaštita prava hrvatske manjine i stvarno, a ne samo deklarativno pravo na neometan povratak i slobodno raspolaganje svojom imovinom svih koji su za vreme rata na području bivše Jugoslavije morali da napuste domove; pitanje granica — razlika između deklarativnog i stvarnog ispunjavanja obaveza.
„Platiti štetu počinjenu u agresiji na Hrvatsku, posebno na kulturnoj baštini, i vratiti odneseno kulturno blago, zatražiti oprost od Hrvatske za počinjena zla, prestati s prisvajanjem hrvatske kulturne baštine, posebno književne; osigurati reciprocitet Hrvatima, tj. slobodno političko i kulturno organizovanje i delovanje na nivou istovrednoj onoj koju Republika Hrvatska osigurava svojim manjinama“, navodi se u dokumentu HAZU.
Hrvatska akademija znanosti i umetnosti smatra da bi u Jadranskom moru trebalo naći zajednički obostrano prihvatljiv model ekološkog istraživanja podmorja u saglasnosti sa stavovima iz Glazgova.
„Potreban je obostrano prihvatljiv nastavak eventualne sigurne proizvodnje — određena iskustva u saradnji u prošlosti te uticaj Republike Hrvatske mogu biti od velikog značaja. Obratiti pažnju na zagađenje Jadranskog mora raznim otpadom, plastikom, otvorenom kanalizacijom. S obzirom na to da se sve te nečistoće morskim strujama šire od juga prema severu i dolaze u naš deo Jadrana, smanjiti negativan uticaj na okolinu TE Pljevlja“, stoji u tekstu HAZU, preneo je Tanjug.