Nagradu je uručio direktor Direktorata za podsticanje i razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta Andrija Radulović.
Tokom svečanog uručenja, naglašeno je da su u uži izbor za nagradu ušla djela devet autora, a da je žiri u sastavu: prof. dr Lidija Tomić, prof. dr Radoje Golović, mr Radoje Femić i Miomir Đurišić, jednoglasno donio odluku da se nagrada za ovu godinu dodijeli Milutinu Mićoviću.
„„Miroslavljevo jevanđelje“ je najstariji ćirilični spomenik na srpskom jeziku, ali i uopšte jedan od najznačajnijih spomenika hrišćanske slovenske kulture posljednjih decenija 12. vijeka", podsjetio je predsjednik žirija prof. dr Siniša Jelušić.
Uručenje nagrade "Miroslavljevo jevanđelje" Milutinu Mićoviću
© Sputnik / Boban Novović
„Tada je grešni đak Gligorije dovršio ukras jevanđelja kneza Miroslava, sina Zavidinog, i zapisao da je nacrtao crvenim i crnim mastilom inicijale, obojio ih zatim zelenim, crvenim, žutim i blijedokestenjastim bojama i „zastavio“ zlatom. Između mnogih značajnih karakteristika „Miroslavljevog jevanđelja“, poput njegove unutrašnje homogenosti, ovo krunsko djelo slovenske, ali ne manje i evropske kulture, svjedoči o stilskom prožimanju uticaja Istoka i Zapada, koji se jasno daju uočiti u podatku da, pomenimo samo, Miroslavljevi majstori crtaju tipične romanske inicijale, za razliku od pomenutih Vukanovih koji se u mnogo većoj mjeri drže lokalnih, makedonskih i vizantijskih uticaja“, rekao je Jelušić.
On je potom istakao da je Mićovićev stvaralački princip, dosljedno primijenjen u nagrađenoj knjizi „Luče u tami Crne Gore“ i u skladu je sa najboljim tradicijama slovenske kulture, jer sintetizuje u sebi jedinstvo pisca, mislioca i religioznog autora.
Mićović, afirmisani ugledni književnik, esejista i publicista, autor romana, knjiga poezije, ogleda i rasprava, fragmenata i eseja, kako je dodao Jelušić, posebno se ističe, kao jedan od najboljih poznavalaca Njegoševog djela, ali i pisaca slovenskih književnosti, tumača slovenskog kulturnog nasljeđa.
„Književnost ima i taj zadatak da uspravi čovjeka pod nebom, na tom zadatku je, svakako, i naš istaknuti pisac Milutin Mićović čija riječ je ponekad jetka, ali njegova riječ se pamti. Nadamo se da će književnik Mićović još dugo biti sa nama i pisati i osvajati još veće i značajnije nagrade. A pamtiće se i po tome što je zavrijedio „Miroslavljevo jevanđelje““ istakao je Radulović.
Mićović je kazao da se sa ovom nagradom Crna Gora priključuje velikoj kulturnoj srednjovjekovnoj srpskoslovenskoj, ćiriličnoj tradiciji, koja je i na prostoru Crne Gore dala značajne kulturne plodove.
„U srednjovjekovnoj Zeti 15. vijeka cvjetala je ta kultura pisanja i prepisivanja i graditeljstva, a lice koje se izdvojilo u tom duhovnom, kulturnom i državotvornom podvigu je Jelena Balšić Lazarević, čuvena kći nebom osijanog Kneza Lazara Kosovskoga“, naglasio je Mićović.
Pored nagrađene knjige u uži izbor ušla su književna djela „Nedospev“ autora Bećira Vukovića, „Pepeo“ Radomira Uljarevića, „Krvava katedra“ Ilije Lakušića, „Ljepota robijanja“ Novice Đurića, „Vrijeme riječi: Udruženje književnika Crne Gore od 1946. do 2020. godine“ autora Milice Kralj i Aleksandra Ćukovića i „Sirene za uzbunu“ autora Nikole Nikolića.