DRUŠTVO

Zašto ne treba da se plašimo bakterija

Verovatno ste viđali ljude koji su opsednuti stalnim pranjem ruku u svrhu borbe protiv bakterija i govore nešto poput „čistoća je pola zdravlja“. Ispostavilo se, međutim, da preterano čišćenje nije dobro za zdravlje. Osim nezdrave opsesije i tzv. germafobije ili bakteriofobije, evo nekoliko razloga zašto biste možda želeli da odložite taj sapun.
Sputnik
Kovid 19 nije prva bolest koja je povezana sa patološkim strahom od kontaminacije i klica. Takozvana bakteriofobija datira iz 1879. godine, kada ju je skovao američki lekar i neurolog Vilijam Hamond.

Pre svega, naša koža je prekrivena milionima bakterija, a u vazduhu se nalaze ogromne količine klica, tvrde naučnici.

Štaviše, neke vrste bakterija tek treba da budu sistematizovane, dok se za druge smatra da su na „misijama“ u pomoći ljudskom telu.
Što se tiče ukupne biomase bakterija na planeti, istraživači kažu da je mnogo veća od biomase svih biljaka i životinja. Jedan gram obične zemlje sadrži oko 50 miliona bakterija, pa možete zamisliti koliko je bakterija trenutno na vašoj koži. Zato neki kažu da je uklanjanje svih bakterija sa čoveka nemoguć zadatak i da se može uporediti sa pokušajima da se uklone sve zvezde iz univerzuma.
Dejv Vitlok, hemijski inženjer i diplomac Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT), jednom je sproveo eksperiment kako bi dokazao da je obnavljanje dobrih bakterija na koži zdravija opcija od, na primer, upotrebe sapuna.
On se 12 godina se nije kompletno tuširao jer je pazio na dejstvo takozvane AO+ bakterije na njegovu kožu, koja ga je, između ostalog, sprečavala da oseti miris znoja. Drugim rečima, njegov znoj je bio neka vrsta hrane za AO+, što je konačno dovelo do toga da Vitlokova koža postane čista i bez akni bez čišćenja raznim modernim gelovima za kupanje i tuširanje.
Drugi primer se odnosi na bifidobakterije, dobro poznatu vrstu organizma korisnog za creva beba i odraslih.
Ono što je manje poznato jeste da ponekad, da bi se pacijentova gastrointestinalna mikroflora vratila u normalu, lekari obavljaju fekalnu transplantaciju. Ubrzo nakon toga, bakterije sadržane u fecesu počinju da deluju i pacijentov crevni metabolizam pokazuje znake poboljšanja, prenosi međunarodni Sputnjik.
Pošto je pandemija kovida 19 i dalje prisutna, pranje ruku sapunom ostaje obavezno, ali je najvažnije da proces ne pretvarate u maniju i imajte na umu da je određena količina bakterija na koži od velike važnosti za opšte zdravlje.
DRUŠTVO
Tri najveća mita o higijeni koja nemaju veze sa istinom
DRUŠTVO
Jutarnje tuširanje toplom ili hladnom vodom — šta je zdravije
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Antibiotici gube svoju efikasnost: Bakterije postaju sve otpornije, vodeći su uzrok smrti u svetu
Komentar