SRBIJA

Malo poznato mesto u kom je Sveti Sava poslednji put konačio u Srbiji /foto/

Po predanju, Sveti Sava je na svom putu za Trnovo, gde se upokojio, došao u manastir Vavedenja Presvete Bogorodice na jugu Srbije i tu prenoćio poslednji put u svojoj zemlji. Manastir koji se nalazi na pedesetak kilometara od Surdulice gotovo je nepoznat.
Sputnik
Manastir Palja se nalazi u selu Palja i pripada Eparhiji vranjskoj Srpske pravoslavne crkve. Leži na 950 metara nadmorske visine, na levoj obali reke Medenice.
Nepristupačan teren i neverovatna priroda koja okružuje manastir čine ga posebnim mestom koje nikog ne ostavlja ravnodušnim. Na osnovu arheoloških istraživanja koja su prema podacima surduličke Turističke organizacije obavljena tokom 2006. i 2007. godine utvrđeno je da manastir potiče iz 13. veka. Ipak, neki podaci Srpske pravoslavne crkve ukazuju da svetinja potiče iz 9. veka (tačnije 818. godine), a da je obnovljen u 13. veku.
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice u Palji
Narod ovog kraja, prema predanju, priča da je manastir jednom posetio i Sveti Sava, i to 1236. godine kada se vraćao iz Carigrada i išao u Bugarsku da saopšti Bugarima da je za njih od Nikejskog patrijarha izdejstvovao patrijaršiju.
Manastir su, po podacima SPC, obnovili Dejanovići u 13. veku, a bugarski egzarhisti dozidali su pripratu krajem 19. veka, tačnije posle Berlinskog kongresa 1878. godine.
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice u Palji
Hram je jednobrodan, sa oltarom, dve bočne apside polukružnog oblika i pripratom. Najstariji deo crkve je pokriven kamenim pločama, a priprata i bočne apside ćeramidom. Freskopisan je, a na spoljnom zidu se nalazila drvena ploča ispisana staroslovenskim pismom. Bugari su, gradeći pripratu, premalterisali srednjevekovne vizantijske freske neprocenjive vrednosti i na novom malteru naslikali nove vrlo niskog kvaliteta.
1 / 3
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice u Palji
2 / 3
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice u Palji
3 / 3
Manastir Vavedenja Presvete Bogorodice u Palji
Manastir se sam izdržavao, tokom istorije bio je i muški i ženski, a monaha je u njemu bilo do balkanskih ratova. Posle Prvog svetskog rata u njemu nije bilo monaštva, i tako je ostalo do Vaskrsa 2016. godine, kada je obnovljena monaška zajednica.
Narod se kod ove svetinje okuplja nekoliko puta godišnje: na Svetog proroka Jeremiju (14. maja), na Ilindan (2. avgusta) i na Veliku Gospojinu (28. avgusta).
Nedaleko od manastira Vavedenja Presvete Bogorodice postoji i staro groblje koje je podeljeno. Na jednoj strani su sahranjivani muškarci, a preko reke na brdu žene.
Iako je teren vrlo nepristupačan, ima onih koji pohode svetinju jer su čuli da kod manastira postoji i čudotvorni izvori. Reč je o izvoru Svete Petke i izvoru Svetog Save, za čiju vodu postoji verovanje da je lekovita. Nedavno je iznad samog izvora dr Nataša Dejanović Dimitrijević, poznata umetnica iz Vranja, izradila mozaik Presvete Bogorodice, iznad samog izvora.
DRUŠTVO
Novo ruho istorijskih stihova: Objavljen video spot za pesmu „Sveti Sava“ /video/
Najmisterioznije crkve Balkana: Ostaci moćne prednemanjićke države /foto/
Komentar