„Mislim da je deo strategije izneti da se iznese spisak apsolutno neizvodljivih zahteva i potom reći da druga strana ne želi da sarađuje i to iskoristiti kao svojevrsno opravdanje agresivnih dejstava“, istakao je Blinken.
Prema njegovim rečima, Rusija zna koji zahtevi ne mogu biti ispunjeni, ali je takođe upoznata sa tim u kojim sferama je moguć dijalog.
Govoreći o predstojećim kontaktima SAD i NATO-a sa Rusijom, američki državni sekretar je saopštio da je Ukrajina centralno pitanje dnevnog reda.
Blinken je takođe kazao da NATO ne preti Rusiji, da ne planira da koristi Ukrajinu u te svrhe, te da su lažne izjave da je Alijansa obećala da se neće širiti na Istok.
Krajem 2021. Rusija je objavila nacrte sporazuma sa SAD i NATO o bezbednosnim garancijama. Moskva, između ostalog, zahteva od svojih zapadnih partnera pravne garancije odbijanja daljeg širenja NATO-a na istok, ulaska Ukrajine u blok i stvaranja vojnih baza u postsovjetskim zemljama. Za 10. januar u Ženevi su planirani pregovori Rusije i SAD o ruskim predlozima za bezbednosne garancije. Pretpostavlja se da će nakon toga ruski predlozi biti razmatrani 12. januara na savetu Rusija-NATO i 13. januara na platformi OEBS-a u Beču.