„U cilju jačanja vazdušno-kosmičkih odbrambenih kapaciteta za blagovremeno otkrivanje i upozoravanje na raketni napad, u orbitu je lansirana još jedna svemirska letelica Jedinstvenog kosmičkog sistema. Nastavlja se izgradnja radarskih stanica sistema za detektovanje vazdušnih meta iznad horizonta, što omogućava kontrolu vazdušnog prostora na udaljenosti do dve hiljade kilometara od naše granice“, rekao je Gerasimov na brifingu pred vojnim atašeima stranih država.
Prema njegovim rečima, vojne jedinice VKS opremaju se savremenom i modernizovanom vazduhoplovnom tehnikom, PVO sistemima, radiolokatorskim stanicama i sistemima različite namene.
„Prioritet se daje naoružanju poput Su-57, Su-35S i Su-34, kao i sistemima S-400, S-350 i 'Pancir S'“, dodao je Gerasimov.
Gerasimov je naveo da je dodatno razvijena bespilotna avijacija. S tim u vezi, saopštio je da je vojska dobila nove izviđačko-udarne sisteme sa dronovima koji su uspešno testirani u borbenim dejstvima u Siriji. Proširuju se mogućnosti i za vođenje radio-elektronske borbe, izvođenja visokopreciznih napada, kao i povećanja dometa i trajanja leta, kaže načelnik Generalštaba ruske vojske.
Ruska „bezbednosna jednačina“ može da ojača globalnu stabilnost
Istovremeno, on je istakao da „nova bezbednosna jednačina“, koju je predložila Moskva, može da bude efikasan mehanizam za kontrolu naoružanja radi osiguravanja strateške stabilnosti.
S tim u vezi, podsetio je da „nova bezbednosna jednačina“ obuhvata sve vrste ofanzivnog i odbrambenog naoružanja koje utiču na stratešku stabilnost, kao i nove oblasti konfrontacije – sajber-prostor, svemir i veštačka inteligencija.
U isto vreme, primetio je da degradacija sistema za kontrolu naoružanja negativno utiče na stanje globalne bezbednosti. Kako kaže, za degradaciju su odgovorne SAD koje žele da se oslobode ograničenja u razvoju naoružanja i nisu spremna da preuzmu međunarodne obaveze za sprečavanje trke u naoružanju.
Ozbiljnu pretnju regionalnoj i globalnoj bezbednosti, prema rečima Gerasimova, predstavlja i razmeštanje raketa srednjeg i malog dometa u Evropi i Azijsko-pacifičkom regionu, zbog čega ruski predlog o uzajamnom moratorijumu na raspoređivanje takvih raketa ostaje na snazi. Još jedan problem je prebacivanje vojne konfrontacije u svemirski prostor, konstatovao je general.
On se osvrnuo i na sovjetski satelit koji je pogođen 15. novembra, rekavši da Rusija prati kretanje njegovih fragmenata i da oni ne predstavljaju opasnost objektima u svemiru.