Estonija, Francuska, Irska, Norveška, Velika Britanija, SAD, uz Albaniju, „osudile su organizovanu instrumentalizaciju ljudi čiji su životi i dobrobit ugroženi“, kako smatraju, „iz političkih interesa Belorusije“. Po mišljenju navedenih zemalja, Minsku je cilj „destabilizacija situacije na spoljnim granicama susednih država i EU i skretanja pažnje sa kršenja ljudskih prava unutar same Belorusije“.
Nove sankcije
Strane su spremne da razgovaraju o sankcijama protiv vlasti Belorusije i onih koji, kako smatraju, doprinose migracionoj krizi na granici sa Poljskom.
„Zajedno izražavamo solidarnost sa Poljskom i Litvanijom i spremni smo da razgovaramo o daljim merama koje možemo da preduzmemo da ih podržimo, kao i merama protiv onih koji su umešani i pomažu dejstvima režima (predsednika Aleksandra) Lukašenka, obezbeđujući mogućnost nezakonitog prelaska spoljne granice Evropske unije“, navodi se u saopštenju.
Zemlje su obećale i da će čuvati jedinstvo i odlučnost u zaštiti Evropske unije od „hibridnih operacija beloruskih vlasti“. Takođe su pozvale na saradnju domovina migranata, koje treba da upozore svoje građane „da ne upadaju u zamku beloruskih vlasti“.
Zapadne zemlje takođe su pozvale Minsk da migrantima pruži neophodnu zaštitu i pomoć.
„Naglašavamo da se sve radnje moraju preduzeti na osnovu osnovnih vrednosti, kako bi se zaštitili životi ljudi“, navodi se u dokumentu.
Pretnja regionalnoj bezbednosti
Strane takođe smatraju da su beloruske vlasti pretnja za regionalnu bezbednost i pozivaju na mere protiv njih.
Prema njihovom mišljenju, postupci vlasti u Minsku su „neprihvatljivi i zahtevaju oštru međunarodnu reakciju i interakciju kako bi se Belorusija pozvala na odgovornost“.
„Ova (situacija) pokazuje da je režim Lukašenka postao pretnja za regionalnu stabilnost“, smatraju autori saopštenja.
Kriza na granici Belorusije sa Letonijom, Litvanijom i Poljskom, kuda su se od početka godine uputili migranti, zaoštrila se 8. novembra. Nekoliko hiljada migranata došlo je do belorusko-poljske granice i ne napuštaju pograničnu zonu. Neki od njih pokušali su da uđu u Poljsku razbijajući ogradu od bodljikave žice
Neke grupe migranata povremeno uspevaju da prodru u Poljsku. Ostali se nalaze na teritoriji Belorusije u šatorskom kampu u šumi u blizini granice – prema preliminarnim procenama, tamo je oko dve hiljade ljudi, uključujući žene i decu. Beloruska strana im dostavlja humanitarnu pomoć. Sa druge strane, poljske vlasti pojačale su vojno prisustvo na granici.
Zemlje Evropske unije optužuju Minsk za namernu eskalaciju krize i pozivaju na uvođenje sankcija. Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko smatra da su za ovu situaciju krive same zapadne zemlje, zbog čijih akcija ljudi beže od rata.