Pašalić je pokrenuo postupak kontrole pravilnosti i zakonitosti rada protiv ove dve institucije, po pritužbi Nacionalnog saveta hrvatske manjine u Srbiji zbog diskriminacije i negiranja hrvatskog jezika, prenose Novosti.
U pritužbi, hrvatska manjina je navela da je Odbor za standardizaciju srpskog jezika na zahtev Zavoda doneo stav prema kojem u južnoslovenske jezike treba navesti srpski, bugarski, makedonski i slovenački jezik i prema kojem Hrvati spadaju među narode koji se koriste srpskim jezikom, ali ga nazivaju hrvatskim.
Navodi se i da u udžbenicima srpskog jezika za osmi razred osnovne škole, koji su objavljeni, stoji ovakva definicija.
Istovremeno, nakon što je zaštitnik građana pokrenuo ovaj postupak, direktor Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja Zlatko Grušanović obratio se Odboru za standardizaciju srpskog jezika da pojasni svoj raniji stav, koji je i donet na molbu Zavoda da Odbor „pomogne i da stručno mišljenje u vezi sa pitanjem definisanja južnoslovenskih jezika u udžbenicima za srpski jezik i književnost“.
Odbor je tada u odgovoru naveo da među južnoslovenske jezike treba uvrstiti srpski, bugarski, makedonski i slovenački, te da Hrvati srpski jezik nazivaju hrvatskim. Taj stav je ugrađen u udžbenik i postao je sporan za zvanični Zagreb, ali i za hrvatsku nacionalnu manjinu.
Srpski lingvisti zastupaju stav da je neophodno razlikovati lingvističke i političke jezike i podsećaju da i strani naučnici govore da između Bugarske i Slovenije postoje jedan lingvistički i više političkih jezika. Ističu i da su najpoznatiji hrvatski lingvisti pre 100 godina isticali da Hrvati govore jezikom Vuka i Daničića, te da je Hrvatski sabor 1890. godine doneo odluku da se ozvaniči vukovski tip književnog jezika.