Od Nijagarinih vodopada do Mosta na Adi: Uoči Dana Svetog Patrika i Beograd postaje zelen

Za vreme Beogradskog irskog festivala i u čast obeležavanja Dana Svetog Patrika, Beograd će, poput Londona, Njujorka, Sindeja, Bostona i Moskve, biti jedan od centara proslave ovog dana. Palata Albanija, Hotel Moskva, fontana na Slaviji, Brankov most, Most na Adi, Stari most, Glavna Pošta, Ambasada Kanade i Narodni muzej 17. marta postaće zeleni.
Sputnik

Sedamnaestog marta i Beograd postaje zelen

Deveti Beogradski irski Festival koji se održava u nedelji Svetog Patrika, od 12. do 21. marta na raznim lokacijama u gradu donosi multidisciplinarni program irske umetnosti prilagođen vremenu u kome živimo. Iako program tradicionalno podrazumeva učešće gostiju iz Irske, ove godine atmoferu koju zajedno stvaraju ekstovertni Kelti i Beograđani nadomestiće bogat i zanimljiv program.

„Mi svake godine dovodimo različite umetnike u Srbiju, od pisaca, filmskih reditelja, glumaca koji su veoma iznenađeni kulturom, ljudima u Srbiji i Beogradu. Između nas postoji dobra konekcija. Ove godine nećemo imati goste iz Irske, ali ćemo imati raznovrstan program, od izložbi, pozorišnih izvedbi, filmskih projekcija do tradicionalnog ozelenjavanja Beograda, uživo i onlajn“, kaže za Sputnjik direktor festivala Jaš Kaminski.

Uprkos pandemiji, festival ni ove godine neće propustiti da na Dan irskog pokrovitelja Svetog Patrika oboji znamenite beogradske građevine u zeleno, čime će se Srbija pridružiti #GlobalGreening akciji.

„U ovoj međunarodno akciji učestvuju 102 države sveta, a zeleni će postati najveća zgrada na svetu u Dubajiu, Empajer stejt bilding, Nijagarini vodopadi, Veliki kineski zid kojima će se pridružiti Most na Adi, Glavna pošta, Hotel Moskva, Palata Albanije, trg Slavija i Brankov most u Beogradu“, navodi direktor festivala.

Od Nijagarinih vodopada do Mosta na Adi: Uoči Dana Svetog Patrika i Beograd postaje zelen

Druženje sa Ircima uz rakiju i ćevapčiće

Da Srbiju i Irsku uprkos geografskoj distanci spajaju tajne veze svedoči i činjenica da je irska umetnost pronašla svoje mesto u kulturnom diskursu Beograda.

„Mislim da su i Irci i Srbi otvoreni ljudi, ne plaše se da govore o stvarima koje poznaju, ali ne plaše se ni da govore o stvarima o kojima ne znaju ništa. Vole humor, toplinu, komunikaciju. Zato mislim da je prava šteta što ove godine nismo mogli da dovedemo goste iz Irske“, smatra Kaminski i dodaje da se atmosfera festivala ogleda upravo u razmeni između Srbije i Irske, druženju, odlasku u pozorište, bioskop, pabove, kafane.

„U Irskoj postoji kultura odlaska u pabove u kojima ljudi vole da pevaju. I mogu da kažem iz ličnog iskustva da ni u jednoj državi nisam video taj običaj, osim u Irskoj i u Srbiji. Sve generacije pevaju zajedno iz srca. Naročito stare pesme. Svake godine obavezno organizujemo događaj u kafani i meni je to lično najbolji događaj na festivalu, uz pesmu i ćevapčiće i druženju s različitim ljudima“, priznaje Kaminski.

Od Nijagarinih vodopada do Mosta na Adi: Uoči Dana Svetog Patrika i Beograd postaje zelen

Velika knjiga Irske čuva rukopise Jejtsa i Hinija

Na ovogodišnjem festivalu glavni događaj predstavlja izložba „Velike knjige Irske“ (Leabhar Mór na hÉireann), antologijskog dela koje obuhvata rad devet kompozitora, 121 umetnika i 144 pesnika koji su slikali, crtali i pisali direktno na pergamentu.

„Tradiciju oslikanih knjiga dugo se neguje u Irskoj. Najpoznatija je ’Knjiga Kelta’ koja se čuva u biblioteci Triniti koledža u Dablinu. Velika knjiga Irske’ nastajala je tri godine, a u nju su se upisali velikani poput Semjuela Beketa, Nobelovca Šejmusa Hinija i drugih irskih umetnika“, tvrdi Kaminski.

Na 250 stranica „Velike knjiga Irske“ oslikana je ne samo izuzetna galerija moderne irske umetnosti, već i antologija poezije i izbor muzičkih kompozicija, povezanih u jedinstveni tom. Izložba ovog fascinantnog umetničkog dela otvara se u subotu 13. marta na Savamala promenadi, dok će se dokumentarni film o ovoj knjizi prikazivati u Kinoteci i onlajn.

Od Nijagarinih vodopada do Mosta na Adi: Uoči Dana Svetog Patrika i Beograd postaje zelen
Samjuel Beket na filmu

Celodnevne projekcije filmovima snimljenih po motivima svih devetnaest Beketovih scenskih komada koje obuhvataju ostvarenja Nila Džordana, Dejvida Mameta, Atoma Egojana, Demijana Hirsta i drugih autora biće na programu Kinoteke, UK Parobroda i onlajn.

„To su filmovi koji su rađeni prema dramskim tekstovima Beketa od ’Čekajući Godoa’ do ’Daha’ u kojima su uloge ostvarili glumci popot Alana Rikmana, Džeremija Ajronsa i drugih“, navodi Kaminski.


Pored pozorišnog komada „Disko Pigs“ prema tekstu čuvenog Ende Volša i izložbi irsko-dorćolskog fotografa Dina Koadija i umetnice Biljane Vuković, Beogradski irski festival je u svoj program uvrstio i striming filma „Araht“ koji je irski kandidat za Oskara.

Komentar