Mitropolija crnogorsko-primorska: Zaludna je nada predsjednika Đukanovića

Mitropolija crnogorsko-primorska (MCP) nije protiv donošenja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, ali jeste protiv i biće protiv jednostranih aktivnosti crnogorskih vlasti po ovom pitanju, saopšteno je iz MCP.
Sputnik

Predsjednik države Milo Đukanović, kako su kazali, zna da je zakon, ovakav kakav je sad, usmjeren protiv pravoslavne crkve. To je javna tajna i ni on to ne krije, poručili su iz Mitropolije, reagujući na intervju koji je Đukanović dao televiziji N1.

Onu su poručili da je u pravu predsjednik Đukanović da se pitanje slobode vjeroispovijesti tiče državne stabilnosti, demokratskog ustrojstva i sveukupnog crnogorskog identiteta.

„Zato je bilo važno da su on i Vlada Crne Gore prvenstveno učinili napor da sprovedu najšire moguće konsultacije sa svim relevantnim subjektima (svi će se valjda saglasiti da je pravoslavna crkva tu najvažnija, jer se zakon u najvećoj mjeri na nju odnosi) i da u takvom procesu dođe do konsenzusa prihvatljivog za sve, a koji je u skladu sa Ustavom Crne Gore, ali i sa svim međunarodnim dokumentima koja uređuju pitanje slobode vjeroispovijesti. Mitropolija po ko zna koji put ponavlja da nije protiv donošenja novog zakona, ali jeste i biće protiv jednostranih aktivnosti crnogorskih vlasti po ovom pitanju.“

Mitropolija crnogorsko-primorska: Zaludna je nada predsjednika Đukanovića

Đukanović, ipak, kako dodaju, ne zna da crkva u Crnoj Gori koju pogrešno naziva „CPC“ nikad nije bila autokefalna, niti je ukinuta ukazom regenta Aleksandra Karađorđevića.

„Ta manipulacija se toliko odomaćila da se koristi kao poštapalica, a radi se o brutalnoj neistini. Regent Aleksandar je samo kao tadašnji suveren Kraljevstva SHS prihvatio odluku svih arhijereja (uključujući na prvom mjestu one arhijereje iz Crne Gore odlukom Svetog sinoda u Kraljevini Crnoj Gori) koji su svojom voljom, bez glasa protiv, obnovili Pećku patrijaršiju — pod imenom Srpska patrijaršija, što je sa oduševljenjem prihvaćeno i od sveštenstva i od vjernog naroda u Crnoj Gori i crkveni život je nastavljen u punom kontinuitetu. Čak je i Vlada u egzilu u ’Glasu Crnogorca‘ pozdravila obnovu Patrijaršije, samo zamjerivši što je njeno sjedište u Beogradu, a ne u Pećkoj patrijaršiji, gdje je kralj Nikola 1913. godine postavio za prvog pećkog mitropolita, poslije ukidanja Patrijaršije (1766), Gavrila Dožića“, saopštili su iz Mitropolije.

Iz Mitropolije su dodali i da je „zaludna nada predsjednika da će Carigradska patrijaršija priznati autokefalnost crkve u Crnoj Gori“.

„Kome da je prizna? Čovjeku koji je raščinjen od Sinoda iste te Patrijaršije? To, prije i iznad svega, ne bi smjela da bude briga predsjednika sekularne države, koji je uz to javno deklarisani nekršteni ateista. Ako su za njega pitanja vjere ’trice i kučine‘, bilo bi pristojno da se makar ne petlja u njih. Ima pravo da iznese svoje mišljenje, koliko god bilo pogrešno i neutemeljeno, ali nema pravo da koristi institucionalne državne mehanizme da se obračunava s crkvom i da je upodobljava sebi i svojoj ideologiji ili pravi nove ’crkve‘“, poručili su iz Mitropolije.

Komentar