Inače, bulevar u Ulcinju na kojem se nalazi kružni tok nosi njegovo ime, prenosi CdM.
Skenderbeg je u Ulcinju imao kuću koju su nakon njegove smrti 1468. godine nasledili njegovi rođaci.
Albanska Alternativa najavila je u avgustu postavljanje spomenika Skenderbegu na dvema lokacijama u Opštini Tuzi, i to u centru grada i u Zatrijepcu.
„Podizanje spomenika Skenderbegu doprinelo bi podizanju svesti za slobodu, saradnju kao i njeno očuvanje i unapređenje sa ostalim narodima koji žive na teritoriji Crne Gore, a naročito crnogorskog naroda, sa čijim vladarima je bio i u prijateljskim i srodničkim odnosima“, kazao je lider Albanske alternative Nik Đeljošaj za CdM.
On je rekao i da spomenici Skenderbega krase mnoge trgove gradova širom Evrope i da je on za albanski narod osnovna ličnost kroz koju se predstavljaju i kao takav „nastavlja da inspiriše i predstavlja se kao simbol svih vremena“.
Albanci Skenderbega predstavljaju kao heroja nacije i borca za slobodu, a njegov lik je opevan u brojnim narodnim pesmama, prenosi Tanjug.
Poticao je iz feudalne porodice Kastriota koja je od sredine 14. do sredine 15. veka kontrolisala delove centralne Albanije i istočne Makedonije. U albanskom gradu Lješu je preminuo 17. januara 1468. godine od malarije.