Ni Evropa, ni Azija:
Čime Ural i Jekaterinburg zadivljuju turiste?


Julija Nasrtdinova

Raznolikost prirodnih pejzaža, raznovrsnost kultura, jezika, prirodnih lepota i unikatnost svakog ugla velike zemlje Rusije zadivljuju turiste, pa tako i Ural i milionski grad Jekaterinburg.

Govori Moskva, viče Ural!
tako se šale lokalni stanovnici
Tu se, zaista, osećaju snaga i moć i to u svemu. Jekaterinburg je milionski grad u kome nema samo fabrika, već i interesantnih zgrada i muzeja, a nedavno je otvoreno i 6. Bijenale savremene umetnosti Urala. Priroda je surova, ali je prelepa. Otkrivamo gde se u Sverdlovskoj oblasti nalaze pejzaži sa Marsa, gde možete pomaziti Alpaka lamu i gde se možete fotografisati na samoj granici Evrope i Azije.
Grad nebodera i fabrika
U Jekaterinburgu govore specifičnim uralskim govorom. Na primer, lokalno stanovništvo umesto „da“, kaže „dak da“.
Pogled na Jekaterinburg sa nebodera „Vosocki“, Jekaterinburg, oktobar 2020. godine
Jekaterinburg je moderan grad, a Sverdlovska oblast čini veliki deo Urala. O tome su pisali i Bažov i Demidov u svojim pričama. U XIX veku, kada je grad bio deo Permske gubernije, ovde je cvetala trgovina.
Nekadašnje kuće bogatih industrijalaca nalaze se u centru grada. Šetajući po gradu, mogu se videti stare kuće između novih zgrada u staklu. Na primer, stara istorijska kuća od drveta Semjonovih – spomenik arhitekture s početka HH veka sa mezaninom i kulama na krovu.
If a building becomes architecture, then it is art
Istorija Jekaterinburga počinje u XVIII veku, kada je imao status fabrike-tvrđave. Moć grada se i sada oseća: ovde su ljudi jakog morala, surova klima i snažni ljudi. Megapolis je podeljen na nekoliko delova, kada ih jednom čujete, nikada ih ne zaboravite: Uralmaš, Elmaš, Himmaš, Vtorčermet …
Danas je Jekaterinburg veliko železničko čvorište, jer svi putevi od zapada ka istoku i od severa ka jugu prolaze kroz prestonicu Urala. Po broju stanovnika je četvrti grad u Rusiji, megapolis koji se razvija velikom brzinom. Grad ima i fantastičan muzej kao što je „Jeljcin centar“.
Međutim, dok je srce grada veoma dinamično, periferija izgleda kao konzervirani sovjetski rejon.
Gospodarica Bakarnih planina
Putovati na Ural je potrebno zbog unikatne prirode tog kraja, koja će vas zadiviti svojom lepotom. Upravo je ona i nadahnula pisca Bazova da napiše priču o „Gospodarici bakarnih planina“, „Kutiju od malahita“, „Srebrno kopito“ i „Kameni cvetić“.
Ljubitelji konstruktivizma će tamo naći veliki broj sačuvanih objekata tog stila.
Planinski lanac deli kontinent na Evropu i Aziju ne samo geografski, ta granica se može veoma lepo videti i iz aviona. U Sverdlovskoj oblasti ima nešto više od 30 uslovnih oznaka u vidu natpisa „Evropa-Azija“.
Postoji pogranični znak na putu u planinu sa interesantnim nazivom „Veselje“.
Natpis „Azija“ na putu ka prirodnom rezervatu Visim, Sverdlovska oblast
Popularnost ovog kraja svake godine raste. Ekološko-turistički kompleks „Vesele planine“ u rezervatu Visim će omogućiti da se bolje upozna ovaj predeo.
Vlasnica Muzeja ruske brvnare Olga Pistogova dočekuje turiste u selu Visim, Sverdlovska oblast, oktobar 2020. godina
Ovde je zabranjeno paliti vatru, loviti, ali možete se odmoriti u kućama sa fantastičnim pogledom na planine.
Ove godine Visim obeležava 75. jubilej. Tokom 1951. godine rezervat su zatvorili, ali 50 godina kasnije su ga obnovili i već 20 godina ima status rezervata biosfere.
Na ovu teritoriju se može doći samo ako se unapred zatraži dozvola za posetu.
Nedaleko od rezervata, ako se ide ka Njižnjem Tagilu, nalazi se farma jelena, na kojoj se nalazi alpaka — domaće lame i nojevi.
t
U selu Visim se nalazi i kuća pisca Mamina-Sibirjaka, a u muzeju „Ruska koliba“ se nalaze predmeti stanovništva od pre jednog veka.
Kuća-muzej D.N. Mamina-Sibirjaka u selu Visim, Sverdlovska oblast
U selu Černoistočinsk ispod Njižnjeg Taliga nalazi se muzej prozorskih okvira „Ukrasni balusteri“.
Ranije su ovi drveni elementi dekora bili skoro na svakoj kući, čak i na najskromnijoj, ali u epohi stakla i fasadnih panela ovih ukrasa je sve manje na fasadama.
Tajna Crvene planete
Ural ima i svoj Mars. U stvari, to je kamenolom iz koga se vadi vatrostalna glina. Lokacija podseća na snimke sa Marsa. Ovde se često organizuju foto-sesije.
Kako bi se došlo do kamenoloma, potrebno je ići u pravcu Bogdanoviča, putem E22 nešto više od 100 kilometara. Ovde se nigde ne može kupiti kafa, ali su zato prizori predivni.
Ural je potrebno posetiti ne samo zbog dobrih fotografija i šetnji, već i zbog aktivnog odmora. Ovde je razvijen alpinizam, od Sverdlovske, preko Tjumenjske do Omske oblasti.
Alpinista, Sverdlovska oblast
Po brzacima reke Iset se spuštaju kajakaši i amateri i profesionalci.
Brzak Revun je atrakcija Sverdlovske oblasti. Veoma je popularan kod ljubitelja kajaka.
Do ove lokacije se može doći automobilom ili autobusom od Jekaterinbruga prema Kamensk-Uralsku.
If a building becomes architecture, then it is art
Međutim, najudobnije je automobilom putovati po Uralu.
Jezero Taljkov kamen u Sverdlovskoj oblasti, veštačko jezero. Svojom lepotom tokom cele godine privlači turiste, oktobar 2020. godina
Hrana i suveniri
Gurmani će u Jekaterinburgu biti veoma zadovoljni, jer ima mnogo dobrih restorana, kao što su: „Biro za pronađene stvari“, „Građani“, „Turneje“, „Bredvej“ i „Sever greje“. Lokalno stanovništvo voli da posećuje barove kao što su „Dragulj“ i „Šalom Šangaj“, gde pripremaju odlične koktele.
Festival „Uralske noći muzike“ u Jekaterinburgu, oktobar 2020. godine
Uralski suveniri su posebna tema. Najmoderniji se nalaze u prodavnici „Jela“ u „Jeljcin centru“. Jedan interesantan suvenir je i slatko od mladih šišarki bora i kutije sa sapunima u obliku „peljmena“ (ruske knedle, čuvene uralske knedle).
Kuća Sevastjanova, atrakcija Jekaterinburga, spomenik arhitekture XIX veka, oktobar 2020. godine
Na aerodromu se nalazi veliki broj šolja i dukserica sa čuvenim natpisom „čjo“ (šta), kao i panamskih šešira sa natpisima „Uralska dijaspora“, koje nose sa ponosom.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala