Savet za primenu mira u BiH, skraćeno PIK, fantomsko telo sastavljeno od ambasadora zapadnoevropskih država koji sede u Sarajevu, imenovalo je Kristijana Šmita za navodnog visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, iako nije vlastan za tako nešto.
Za izbor visokog predstavnika nadležan je Savet bezbednosti UN-a. Šmit, međutim, najavljuje da će ostavku podneti PIK-u, što prejudicira da nemački diplomata i ministar u penziji, u Republici Srpskoj poznat kao „turista Šmit“ ostavku podnosi tom telu kako bi ono nastavilo da radi mimo najvišeg političkog organa Svetske organizacije, objašnjava ambasador BiH u Srbiji, Aleksandar Vranješ.
Dva scenarija – jedan od njih vodi BiH u haos
Prve vesti da bi Šmit mogao da napusti BiH dospele su u javnost prošlog meseca. Prema tadašnjem pisanju medija, na sednici Saveta bezbednosti koja bi trebalo da bude održana u novembru, razgovaralo bi se, ne samo o Šmitovom odlasku, već i o zatvaranju kancelarije Visokog predstavnika. Sada, s obzirom na Šmitovu najavu, pred nama su dva scenarija, kaže Vranješ.
Prvi je da se pitanje budućnosti visokog predstavnika i OHR-a vrati u Savet bezbednosti UN-a, tamo gde mu je i mesto i u tom slučaju o tome bi se pitale i Rusija, kao i Kina. Druga opcija je da o ovome odlučuje fantomski Savet za primenu mira, objašnjava Vranješ.
„Ako se budućnost visokog predstavnika i OHR-a bude odlučivala u Savetu bezbednosti, postoji mogućnost da se postigne postigne dogovor da novi visoki predstavnik oko koga bi se svi saglasili, ima ograničeni mandat, da nema pravo korišćenja bonskih ovlašćenja i da mu je jedina svrha zatvaranje OHR-a“, naglašava Vranješ.
Upravo ovako na visokog predstavnika gleda Rusija, koja se, kao ni Kina, svojevremeno nisu saglasile sa Šmitovim imenovanjem za visokog predstavnika.
Međutim, drugi scenario podrazumeva ono što Šmit kroz svoju ostavku priziva – da Savet za primenu mira imenuje visokog predstavnika mimo Saveta bezbednosti. Tako umenovani visoki predstavnik ne bi imao ni legitimitet, ni legalitet i samo bi služio interesima Velike Britanije, Nemačke i Brisela, a u BiH bi se nastavio haos, smatra naš sagovornik.
„Videćemo koja će od dva scenarija proći, a ako praksa zaobilaženja Saveta bezbednosti bude nastavljena, BiH će i dalje biti ophrvana velikim političkim problemima“, ističe Vranješ.
Čekaju se reakcije stranaca
Prema njegovim rečima, vrlo skoro ćemo videti reakcije na Šmitovu najavu o ostavci – o svom radu i o stanju u BiH, Nemac bi trebalo da podnese izveštaj Savetu bezbednosti već 12. maja. Veoma zanimljiva će biti reakcija Vašingtona jer najava ostavke je došla naprasno.
„Jedno od tumačenja, koje se moglo čuti i videti u sarajevskim medijima je da je dobio strogo upozorenje od SAD, ne samo da podnese ostavku, nego da pod hitno napusti BiH i da do dolaska nekog novog na njegovo mesto funkciju obavlja njegov zamenik, koji je ujedno i supervizor za Brčko distrikt. Sada će biti zanimljivo gledati kako će Amerika reagovati“, navodi Vranješ.
Takođe će biti zanimljivo posmatrati i reakciju evropskih zemalja, jer već se vide naznake da su Evropljani poprilično nervozni zbog Šmitove ostavke i pod kakvim uslovima ju je najavio.
„Oni je nisu očekivali na ovakav način, a verovatno nisu ni zadovoljni ako je sve urađeno pod pritiskom Vašingtona. Oni smatraju da bi trebalo da postave nekog novog i već se priča da bi Brisel najradije postavio nekog italijanskog diplomatu“, dodaje Vranješ.
Iz tog ugla posmatrano, vidi se da je Evropa zainteresovana da se nastavi sa imenovanjem lažnih visokih predstavnika, ali, kako Vranješ smatra, ipak sve zavisi od stava Vašingtona.
Odumiranje OHR-a prilika za unutrašnji dogovor
Prema njegovim rečima, odumiranje OHR-a, odnosno demontaža okupacione uprave u BiH, već je otpočela i koji god scenario da se desi, u narednom periodu se može očekivati da će pozicija međunarodne zajednice, odnosno okupacione uprave u BiH biti sve slabija i slabija.
„A što brže politički predstavnici tri konstitutivna naroda to shvate, brže će postići unutrašnji dogovor“, kategoričan je Vranješ, koji naglašava da Republika Srpska već godinama poziva političke predstavnike drugog entiteta, federacije BiH za sto, kako bi na bazi unutrašnjeg konsenzusa tri konstitutivna naroda bila doneta odluka o budućnosti BiH.
„To su tri čuvena scenarija koje je predsednik Dodik ponudio Federaciji na raspravu – novi dogovor koji bi trebalo da rezultuje nekakvim novim metodom da državna zajednica opstane; promena ustava ili promena Dejtonskog sporazuma i, na posletku, mirni razlaz. Koji god od tih scenarija bude, ono što je sigurno, moraće ga doneti unutrašnji akteri u BiH, jer vidimo da ona više nije u fokusu velikih sila i da je odumiranje pozicija međunarodne zajednice već vidiljivo“, kaže Vranješ.
Kako će se dalje nastaviti i hoće li odumiranje okupacionih organa u BiH biti prepoznato kao prilika da se unutrašnji akteri među sobom dogovore zavisi upravo od njih samih. Međutim, ukoliko bošnjačka politička elita i dalje nastavi da priziva strani intervencionizam koji bi „zavrtao ruke“ srpskom konstitutivnom narodu, BiH će odumreti kao i OHR, zaključuje Vranješ.
Pogledajte i: