„Evropa može da nadoknadi zaostatak u strateškim vojnim sposobnostima tokom naredne decenije uz dodatna ulaganja od oko 500 milijardi evra“, navodi se u izveštaju.
Od tog iznosa, između 150 i 200 milijardi evra moralo bi da bude uloženo već do 2030. godine.
Autori dokumenta ističu da ukupni dodatni troškovi odgovaraju svega 0,25 odsto ukupnog BDP-a Evropske unije, uključujući ekonomije Norveške i Velike Britanije, u posmatranom periodu.
Prema proceni autora, značajan napredak mogao bi biti postignut već u prvih tri do pet godina realizacije programa, dok bi „visok stepen autonomije“ Evropa mogla da dostigne u roku od pet do deset godina.
U izveštaju je identifikovano deset ključnih oblasti za reforme, među kojima su operativno upravljanje vojskom, autonomni sistemi koji se mogu masovno proizvoditi, sistemi satelitskog izviđanja, komunikacije i pozicioniranja, veštačka inteligencija i cloud sistemi za obradu podataka.
Takođe se navodi da reforme ne bi trebalo da sprovode nadnacionalne institucije EU, već koalicije država specijalizovane za pojedine oblasti. Tako bi, na primer, Nemačka, Francuska, Poljska i Velika Britanija mogle da koordinišu strateške programe, dok bi se nordijske zemlje fokusirale na autonomne pomorske sisteme i sredstva radio-elektronske borbe.
Kao ključni uslov za uspeh reformi autori navode prevazilaženje fragmentacije odbrambenih sektora evropskih država.