Naučnici su analizirali podatke 4.890 odraslih učesnika Nacionalnog istraživanja zdravlja i ishrane (NHANES) i uporedili obrasce ishrane sa indeksima biološke starosti različitih organa. Posebno su ispitivali učestalost obroka i trajanje noćnog gladovanja.
Nalazi su pokazali složeniju sliku. Niži pokazatelji biološke starosti organa nisu bili povezani sa maksimalnim restrikcijama, već sa umerenim režimom ishrane, koji podrazumeva redovne obroke i kraći noćni period bez hrane.
Istovremeno, previše kratak ili previše dug period gladovanja bio je povezan sa nepovoljnijim metaboličkim markerima. Ovo se posebno jasno videlo u pokazateljima koji se odnose na jetru i kardiovaskularni sistem.
Istraživači ne tvrde da ishrana direktno „stari“ ili „podmlađuje“ organe. Studija pokazuje povezanost, a ne uzročno-posledičnu vezu.
Međutim, rezultati dovode u pitanje popularnu ideju zdravog načina života da je „što strože, to bolje“. Organizam može bolje reagovati na stabilniji i umereniji režim, a ne na krajnosti.
Glavni zaključak je da duže pauze bez hrane ne moraju biti zdravije, jer režim ishrane verovatno ima optimalni opseg.
Pogledajte i: