On je najpre detaljno obrazložio predloge eksperata VK o izmenama Zakona o javnom tužilaštvu, Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, Zakona o sedištima i područjima sudova i javnih tužilaštava, Zakona o sudijama i Zakona o Visokom savetu tužilaštva.
Vujić je naglasio da je Ministarstvo pravde organizovalo javna slušanja i oformilo radnu grupu kako bi se ove izmene uskladile sa mišljenjem eksperata VK.
On je ponovio da eksperti VK u mišljenju nisu osporili cilj unapređenja efikasnosti pravosuđa i rešenja problema u funkcionisanju pravosuđa, kao i da su kao dobro rešenje ocenili da o upućivanju tužilaca odlučuje Visoki savet tužilaštva (VST) umesto Vrhovnog javnog tužioca.
Osvrćući se na konkretna rešenja, Vujić je objasnio zbog čega je, kako je naveo, možda bolje da, umesto godinu dana, tužiocima upućivanje traje tri godine, te zbog čega je možda u sudovima i tužilaštvima gde je manji broj tužilaca i sudija neophodno da se omogući da predsednik suda, odnosno glavni tužilac, mogu da imaju još jedan mandat.
Uz to bi, kako je naveo, mogli da se postave dodatni uslovi, poput toga da za ponovni izbor predsednika suda bude saglasno 50 odsto sudija tog suda.
On je kao moguće rešenje za odlučivanje u VST naveo i da umesto osam glasova, koliko je sada potrebno za odluku, to bude šest glasova, odnosno da ministar pravde i vrhovni tužilac ne odlučuju.
Kada je reč o Posebnom odeljenju za visokotehnološki kriminal Višeg javnog tužilaštva, Vujić je naveo da u mišljenju VK ništa nije navedeno o izboru rukovodioca tog odeljenja i najavio da će Ministarstvo pravde do kraja maja oformiti radnu grupu koja će izraditi analizu tog zakona.
Pored toga, ministar pravde je najavio da će oformiti radnu grupu za analizu Trećeg osnovnog suda u Beogradu, kao i da će Ministarstvo pravde uraditi temeljnu analizu cele sudske i tužilačke mreže u onim sredinama u kojima je otežan pristup građana pravdi, ali i dostupnost i opterećenost sudija i tužilaca.
Novica Radović iz Foruma pravnika Srbije rekao je da to strukovno udruženje podržava izmene, dok je Dejan Tadić iz Udruženja Iksan Snaga pravde pozdravio što je u ovako kratkom roku organizovana radna grupa i javna slušanja na ovu temu.
Vujić je, odgovarajući na Tadićeve primedbe za kratak rok u kom su izmene zakona usvojene, ponovio da je takva praksa kada izmene zakona predlaže narodni poslanik, dok je drugačije kada to potiče od Ministarstva pravde ili Vlade Srbije.
Advokat Dragoslav Ljubičanović je naglasio da su ova pitanja dobila političku a ne strukovnu konotaciju, te da su primedbe VK poprimile svojstvo zahteva umesto preporuka.
Istakao je da četiri eksperta VK ne mogu da imaju uvid u to što tišti srpsko pravosuđe i da bi trebalo da sagledamo ovo kao preporuku, a ne kao nalog, uz očuvanje svog suvereniteta.
Potpredsednik VST i profesor Miroslav Đorđević je pozdravio odluku Ministarstva pravde da organizuje javno slušanje, navodeći da je time ispravljeno to što pre usvajanja izmena zakona nije bilo javne rasprave.
Đorđević je precizirao da se preporuke VK mogu tumačiti i primenjivati na različite načine i da je VK tu da ukaže na standarde.
Iz Udruženja sudija i tužilaca su takođe podržali izmene zakona, dok je tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Miodrag Marković podržao inicijativu za smanjenje cenzusa prilikom glasanja u VST sa osam na šest.
On je ukazao da je tužilaštvo nefunkcionalno ukoliko ostane bez glavnog tužioca ili bar vršioca funkcije glavnog tužioca, o čemu takođe odlučuje VST.
Javnom slušanju su, pored predstavnika radne grupe, prisustvovale brojne sudije i javni tužioci iz cele Srbije, kao i predstavnici strukovnih udruženja, advokature i ostali zainteresovani.
Ministarstvo pravde je već oformilo radnu grupu za pripremu izmena zakona iz oblasti pravosuđa u cilju usklađivanja sa preporukama eksperata VK, a radna grupa je već održala nekoliko sastanaka.