Ovako advokat i poslanik u Skupštini Srbije Branko Pavlović komentariše najavu obustavljanja pomoći Evropske unije Srbiji zbog, kako je objašnjeno, nazadovanja kada je reč o pravosudnom sistemu:
„Reč je o četvorogodišnjem opredeljenom iznosu od milijardu i po evra, od toga je samo 500 miliona donacija, ostalo su krediti. Nije im dovoljno što usmeravaju pare ka svojim kompanijama, što se prikazuju kao dobrotvori, a dve trećine su krediti, nego još imaju i teške političke ucene“, jasan je Pavlović.
Da je podrška Srbiji u okviru takozvanog Plana rasta privremeno obustavljena zbog problema u pravosudnom sistemu obznanila je u četvrtak komesar EU za proširenje Marta Kos.
Ona je navela da Evropska komisija očekuje da Srbija u potpunosti sprovede sve preporuke Venecijanske komisije, kao i da je konstatovano nazadovanje kada je reč o demokratiji, na polju slobode govora i medija.
„Postoji budućnost Srbije u EU, ali kurs mora da se vrati ili da se snažnije izrazi u delovanju političara. Takođe je važna i geopolitička orijentacija. Imamo pravilo da zemlja, da bi postala članica, mora da se stoprocentno usaglasi sa spoljnom i bezbednosnom politikom EU“, rekla je Kos aludirajući na uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji.
Rekli - pa porekli
Dan kasnije Evropske komisija je saopštila da još procenjuje da li su ispunjeni relevantni uslovi za podršku zemljama poput Srbije i da će u tom kontekstu razmotriti da li su preporuke Venecijanske komisije sprovedene. Odnosno, da li Srbija i dalje ispunjava uslove za plaćanja u okviru finansijskih instrumenata EU.
Pavlović smatra da je pre svega važno objasniti šta Srbija dobija ovom „pomoći“. Suštinski, kaže - skoro ništa.
„To je fond od šest milijardi evra namenjenih regionu, od čega je Srbiji opredeljeno oko 1,5 milijardi. Ti podaci su pogrešno interpretirani u javnosti, jer dve trećine tog iznosa zapravo čine krediti, dok se preostala trećina, koju EU naziva donacijama, rasteže na period od četiri godine“, kaže i dodaje:
„A ona se odmah pokazuje u razlici u ceni gasa po kojoj Srbija kupuje gas i ceni gasa po kojoj većina Evropske unije kupuje gas. Na toj razlici, ne računajući ovu godinu, Srbija je do sada uštedela dve milijarde dolara. A one su nam omogućile da mi investiramo gde hoćemo, beskamatno. Pošto smo uštedeli, nema nikakvih kreditnih linija, i naravno, nismo uopšte politički uslovljeni. Korist koju imamo tako što nećemo da uvedemo sankcije Rusiji je ekonomski uporedivo veća. Svakako, jer tu nema političkog uslovljavanja za razliku od fondova Evropske unije“.
Jedini razlog – da se Srbija kazni
Pavlović dodaje da se politička ucena EU krije iza priče o pravosudnim zakonima, te da se izmene o kojima Marta Kos govori ne mogu obaviti u roku o kome ona govori.
On objašnjava da je nemoguće da se postupi po mišljenjima, koja su preliminarna i biće usvojena sredinom juna, kada Venecijanska komisija zaseda. Podseća i da je država odmah rekla da pristupamo usaglašavanju sa preporukama. Dakle , zašto onda uvode bilo kakve sankcije? To je potpuno besmislena stvar.
„Ne, ovde se želi kazniti Srbija, misle da je vreme da dovedu na vlast političku garnituru koja bi bespogovorno odmah provodila sve što Brisel kaže, a prva stvar koja se zahteva je da se zaključi ugovor kojim se odričemo Kosova i Metohije i u istom danu, verovatno, da uvedemo sankcije Ruskoj Federaciji. A posle bi bili pritisci vezani za Republiku Srpsku, za Srpsku pravoslavnu crkvu, navodni genocid u Srebrenici i tako redom. Misle da mogu da nam slome kičmu i da mogu napokon da dovedu do toga da se srpski narod samoukine. To je za njih pravi put Srbije ka EU i zbog toga podižu teziju i uvode sankcije“.
Zaoštravanje deo globalnog procesa
Upitan da li je indikativno da je do ove „kazne“ došlo u nedelji u kojoj su više od sat i po konstruktivno razgovarali američki i ruski predsednik Donald Tramp i Vladimir Putin, u trenutku kada Tramp ulazi u otvoreni politički rat sa Nemačkom i dobrim delom EU, zato što ne želi da podržava njihove ratne projekte u Evropi, Pavlović kaže da bi razgovor bi bio još bolji, da Tramp nije udario glavom o zid po pitanju Irana.
„Ali očigledno dolazi do jednog produbljivanja jaza između Trampove Amerike i Brisela i ključnih država EU na političkom planu. Ali pre svega, sve te privrede idu ubrzano ka recesiji, ka još većim problemima, tako da se u tim perspektivama zaoštravaju svi drugi odnosi i svi drugi problemi koji inače postoje. Celo njihovo zaoštravanje nije samo tekuće aktuelno i nije samo ideološko, nego je zapravo jedno repozicioniranje usred vrlo, vrlo ozbiljnih ekonomskih problema“.
Sve može da se nadoknadi ugovorima sa Kinom
Upitan da li Srbija ipak može imati ekonomske probleme zbog stopiranja „pomoći“ Evropske unije, da li će to osetiti sami građani, odgovara negativno i ponavlja da je reč o četvorogodišnjem nivou.
„Imamo u planu EKSPO, imali smo kreditne linije za zaduživanje države za oko 18 milijardi evra za tri godine. A ovde govorimo ukupno, što kredita, što donacija, oko 600 miliona. Govorimo o tri posto onoga što su inače državne investicije. Uticaj neće biti nula, biće dva i po odsto. Dakle kako rešavamo 97,5 odsto, tako ćemo rešiti i to resto, i bez njih. A sledi i državna poseta Narodnoj Republici Kini. Bukvalno možemo sa jednim ili dva doneta ugovora da to anuliramo potpuno“.
Građani da kažu šta oni misle
Pavlović smatra da, pored vlade i njenog jasnog kursa kada su u pitanju političke ucene Brisela, o svemu treba da se izjasne i građani Srbije:
„Po svim istraživanjima javnog mnjenja, podrška EU se kreće između 30 i 40 odsto, dok je u parlamentu oko 90. To jasno pokazuje raskorak između građana i političkih struktura. Zato nemam ništa protiv predloga o referendumu na kome bi se građani izjasnili da li žele u Evropsku uniju, odnosno o ključnim pitanjima spoljne politike“, zaključuje Pavlović.
On kao alternativu vidi jačanje saradnje sa organizacijama poput BRIKS-a i Šangajske organizacije za saradnju, gde, kako kaže, postoji veći stepen uvažavanja suvereniteta država.
Pogledajte i: