Ovo je ocena telefonskog razgovora dva lidera, koji je održan na inicijativu ruske strane i koji je trajao više od sat i po. Glavne teme razgovora bila su situacija na Bliskom istoku i sukob u Ukrajini, kao i bileteralni odnosi Rusije i SAD.
„Rusija i SAD su dve vodeće nuklearne sile, i zato dobri i konstruktivni odnosi između ovih zemalja uvek utiču na situaciju u svetu i generalno na svetsku stabilnost. Što se tiče toga kakav je značaj ovog razgovora i zašto je održan baš u ovom trenutku, mislim da su predsednici zaista usaglasili stavove i da su govorili o što bržem okončanju borbenih dejstava kako na Bliskom istoku, tako i u Ukrajini“, ocenjuje Orlov, direktor ruskog Instituta za proučavanje problema savremene politike.
Orlov smatra da je razgovor delimično vođen i u kontekstu unutrašnjopolitičkih interesa Donalda Trampa uoči američkih izbora. Po njegovom mišljenju, Tramp insistira na temi mira pre svega zato što mu je potreban politički uspeh koji bi mogao da iskoristi u predizbornoj kampanji i predstavi kao svoj rezultat.
„Ne treba zaboraviti da će Donald Tramp u novembru imati međuizbore za Kongres i da mu je očajnički potrebna pobeda Republikanske stranke SAD. Trenutno,situacija kod te stranke nije najbolja, kao ni kod njega samog. Mislim da je bilo reči o tome da se što pre okončaju ova borbena dejstva u Ukrajini i na Bliskom isotku kako bi Donald Tramp ponovo mogao da svojim pristalicama predstavi neki rezultat, da dokaže da je zaista mirotvorac, a ne podstrekač ratova i i da je situacija u Iranu bila greška. Mislim da je reč bila o tome, i značaj tog razgovora je, naravno, veliki“, ističe Orlov.
Putin je saopštio američkom lideru da je spreman da proglasi primirje povodom obeležavanja Dana pobede 9. maja, a Tramp je tu inicijativu podržao, ističući da taj praznik simbolizuje zajedničku pobedu nad nacizmom u Drugom svetskom ratu.
Na pitanje, da li će Kijev prihvatiti primirje i da li Tramp može da utiče na Ukrajinu i Evropu koje žele nastavak rata, Orlov kaže da bi Vladimir Zelenski možda formalno i pristao, samo kako bi stvorio utisak spremnosti za zaključivanje mirovnog sporazuma. Po njegovom mišljenju, to bi bio samo prividan korak ka miru, bez stvarne namere da se uđe u suštinski i iskren pregovarački proces.
„Mislim da će Donald Tramp pokušavati da vrši pritisak i na Ukrajinu i na Evropu, ali mi se čini da mu to za sada neće uspeti, jer Zelenski, u principu, i ne krije da ne namerava da prekine borbena dejstva. Evropa takođe kategorično nije zainteresovana za okončanje rata. Nedavno smo čuli izjavu načelnika Generalštaba Belgije o tome da rat u Ukrajini treba da traje do 2030. godine kako bi Evropa stigla da se ponovo naoruža. Dakle, Ukrajina je za Evropu neka vrsta tampon-zone. Evropa to više ni ne krije“, ocenjuje Orlov.
Prema njegovim rečima, čak i ako dođe do primirja, ono bi bilo samo formalnog karaktera, pre svega kako bi se izbeglo direktno suprotstavljanje aktuelnoj američkoj administraciji. Međutim, u praksi to ne bi donelo suštinsku promenu, jer i Evropa i Ukrajina u ovom trenutku žele nastavak sukoba, naglasio je ekspert.
Putin i Tramp o ratovima i miru
Tramp je, nakon telefonskog razgovora sa Putinom, rekao novinarima u Vašingtonu da očekuje brzo rešavanje situacije oko Ukrajine, ističući da je Ukrajina već pretrpela vojni poraz, ali o tome se, kako je dodao, ne može pročitati u „fejk vestima“.
„Imali su 159 brodova. Svi ti brodovi su sada pod vodom. Svi njihovi (vojni) avioni su oboreni“, dodao je Tramp.
Orlov ocenjuje da je Tramp, odgovarajući na novinarsko pitanje o tome koji će se od dva rata pre završiti, verovatno pomešao Ukrajinu i Iran, pa je, govoreći o pomorskim snagama, zapravo mislio na iranske brodove.
„Što se tiče poraza Ukrajine na bojnom polju, nije tajna da ruske snage napreduju i da inicijativa trenutno jeste na ruskoj strani. Donald Tramp iskreno smatra i ubeđen je da je besmisleno ratovati protiv nuklearne sile kao što je Rusija. Zato ne čudi što je već praktično otpisao Ukrajinu i predvideo joj poraz u ovom ratu — on je od početka smatrao da Ukrajina nema šanse u tom sukobu. On je to sada samo glasno ponovio“, navodi Orlov.
Putin je ocenio da ruske snage zadržavaju stratešku inicijativu na frontu i potiskuju položaje protivnika. Naveo je da je od početka 2025. godine Rusija predala Ukrajini više od 20.000 tela poginulih, dok je Kijev Moskvi predao nešto više od 500.
Putin i Tramp u razgovoru izneli slične ocene o ponašanju ukrajinskog rukovodstva na čelu sa Zelenskim, uz stav da, uz podršku Evrope, Kijev vodi politiku koja doprinosi produženju sukoba.
Ruski lider je u razgovoru sa Trampom otvoreno rekao i da Kijev pribegava „terorističkim metodama, napadajući isključivo civilne objekte na ruskoj teritoriji“, ali je i ponovo potvrdio da će ciljevi Specijalne vojne operacije u svakom slučaju biti ostvareni, ali da bi Rusija više volela da do toga dođe putem pregovora. Za to je, kako je navedeno, potrebno da „Zelenski pozitivno reaguje na poznate predloge koji su više puta iznošeni, uključujući i one od američke strane“.
Putin je u razgovoru sa Trampom pozdravio odluku o produženju primirja vezano za Iran, ističući da bi to moglo da otvori prostor za pregovore i doprinese stabilizaciji situacije na Bliskom istoku. Upozorio je i da bi ponovna primena sile od strane SAD i Izraela imala ozbiljne i dalekosežne posledice ne samo za Iran i region, već i za međunarodnu zajednicu u celini, pri čemu je posebno naglasio da bi eventualna kopnena operacija u Iranu bila neprihvatljiva i izuzetno opasna.
Putin je takođe istakao da Rusija namerava da pruži podršku diplomatskim naporima za pronalaženje mirnog rešenja krize na Bliskom istoku i da je iznela niz predloga usmerenih na rešavanje sporova oko iranskog nuklearnog programa.
SAD i Rusija sarađuju u senci izazova
Šefovi država su u telefonskom razgovoru takođe razgovarali o rusko-američkim odnosima, pri čemu je sa obe strane istaknuto da postoje velike perspektive za obostrano korisne projekte u ekonomiji i energetici.
Govoreći o perspektivama te saradnje Orlov je ocenio da do „značajnijeg poboljšanja odnosa može doći tek nakon izbora za Kongres“.
„Sada bi to izazvalo snažan otpor američke Demokratske stranke i moglo bi da učini Donalda Trampa ranjivim na kritike demokrata. Zato bi najrazumnije bilo da se najpre obezbedi pobeda na izborima, a tek onda, sa većinom u Kongresu, grade stabilniji odnosi između dve zemlje. Mislim da je strategija upravo takva i da su, verovatno, o tome razgovarali lideri tokom telefonskog razgovora“, zaključio je Orlov.
Putin je tokom razgovora odlučno osudio pokušaj atentata na predsednika SAD i izrazio podršku američkom lideru, a ujedno je i njegovoj supruzi Melaniji čestitao rođendan.
Putin i Tramp su se dogovorili da i dalje održavaju lične kontakte, kao i kontakte na nivou savetnika i predstavnika.