Izgradnja vojnog poligona za potrebe Armije Bosne i Hercegovine u mestu Glamoč na površini od 102 kvadratna kilometra je praktično površina koja bi obrisala ceo gad sa lica zemlje.
Glasine o izgradnji ovog poligona traju već tri decenije a sada je već izvesno da će njegova gradnja početi, bez obzira na peticije koje uporno protiv ovog projekta pišu građani ovog mesta bez obzira na nacionalnost. Glamoč teritorijalno pripada Federaciji BiH iako u njemu živi većina Srba, negde oko 3.000 njih plus Srbi povratnici i oni koji povremeno dolaze jer imaju tu imanja.
Poruka Srbima i to ne samo u Glamoču
Zašto je baš ova teritorija interesantna za izgradnju vojnog poligona nikome nije jasno pa ni predsedniku Saveza Srba u regionu Miodragu Linti, osim ako nisu problem sami Srbi.
„Oni hoće tih 10 odsto teritorije gde žive Srbi da pretvore u poligon jer je jasno da posle toga tu nema života. Zbog onoga što će se na tom poligonu raditi jasno je da će doći do zagađenja životne sredine, do ekološke katastrofe. Dakle, i to malo Srba što ima tamo neće više imati života da bi opstali. Ali to je poruka ne samo onima koji žive tu i srpskim povratnicima, nego poruka i mnogim prognanim Srbima, koji se nisu vratili, ali dolaze povremeno u svoj zavičaj, čuvaju svoja imanja, svoja ognjišta i svim drugim građanima Glamoča, bez obzira na nacionalnu pripadnost, koji su otišli i pre rata, ali čuvaju svoja imanja,“ objašnjava Linta.
Drugim rečima, kaže on, to je loša poruka za čitav taj kraj.
Pretila bi ekološka katastrofa
„Tu postoji opasnost podzemnih voda, jer bi lako došlo do zagađenja, što bi ugrozilo i okolne opštine. To je sad inicijativa izgleda ministra Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, gde posle Hercegovine on ovaj projekat gura sa svojim ljudima. Naš narod tamo se bori, bile su, čini mi se, dve peticije, a i sad je ključni korak. Prvi preduslov da bi došlo do obustave projekta jeste odluka opštinskog veća Glamoča, gde su Srbi većin. Ovde je suština da se ne može ići u različite projekte ako ih odbije opštinsko veće Glamoča. Tako da će sad sve oči biti uprte u opštinsko veće i načelnika Nebojše Radivojšu,“ kaže Linta.
On nema dilemu da bi izgradnja poligona ugrozila čitav kraj oko Glamoča.
„Zato je apel i opštinskom veću Glamoča da odbije ovu nameru i ovu inicijativu Ministarstva odbrane da se gradi vojni poligon na Glamočkoj visoravni“, kaže on.
Čemu bi služio poligon
Linta takođe ukazuje da je jedina posebnost ovog kraja to što je to većinski srpski kraj i da srpski povratnici, prognani Srbi i građani koji su rodom sa tog područja imaju sumnju da se na ovaj način šalje loša poruka Srbima da im tu nije mesto i da im je najbolje da se isele sa svojih vekovnih ognjišta.
„Zato je neprihvatljivo da se u Glamoču izgradi poligon na kojem bi se, pored uništavanja minsko-eksplozivnih sredstava, odvijala i borbena obuka, artiljerijsko-raketna gađanja, kao i testiranje oružanih sistema,“ zaključuje Linta.
Povodom inicijative za izgradnju vojnog poligona kod Glamoča oglasio se i Aleksandar Vulin, senator Republike Srpske. On takođe smatra da je cilj da se Srbi isele i da "kada već nisu uspeli da sasvim isele Srbe tenkovima, pokušavaju da to učine poligonima".
Vulin je rekao da je svojevremeno Tito je na Manjači napravio tenkovski poligon koji je iselio hiljade srpskih porodica, a da Ministarstvo odbrane BiH želi to isto da uradi sa preostalim Srbima u Glamoču, jer u Federaciji BiH koliko god da je Srba, previše ih je.
Ranije je iz Zavičajnog udruženja "Glamočko kolo" potvrđeno da je peticiju protiv otvaranja vojnog poligona potpisalo oko 3.000 srpskih povratnika. Peticija je upućena Vladi Republike Srpske, Ministarstvu odbrane u Savetu ministara BiH i Opštinskom veću Glamoča.