On je tako prokomentarisao izjavu sekretara Saveta bezbednosti Rusije Sergeja Šojgua, koji je rekao da će Moskva, ukoliko bude potrebno i u skladu sa Ustavom, koristiti sve dostupne metode za zaštitu ruskih građana u Pridnjestrovlju, ukazujući istovremeno na to da Moldavija sve aktivnije razvija saradnju sa NATO i drugim zemljama alijanse.
Oficerov-Beljski navodi da je Moldavija izabrala strategiju ekonomskog pritiska prema Pridnjestrovlju, sa ciljem da se oteža normalno funkcionisanje tog proruskog regiona. To se postiže stvaranjem različitih prepreka u ekonomiji, kako bi se dugoročno postigli politički efekti bez upotrebe vojne sile.
On ukazuje i na to da mnogi ruski građani, zbog tih pritisaka, postepeno napuštaju Pridnjestrovlje.
„Da li je moldavska strana zainteresovana za vojni scenario? Ubeđen sam da nije. Čak znam da se moldavsko rukovodstvo plaši bilo kakvog vojnog scenarija, tim pre što u Moldaviji dobro razumeju da vojni scenario može biti isprovociran sa ukrajinske strane - i toga se moldavske vlasti još više plaše“, kaže Oficerov-Beljski, naučni saradnik Centra za postsovjetska istraživanja, sektora za Belorusiju, Moldaviju i Ukrajinu.
Sergej Šojgu je ukazao na to da dejstva moldavskih vlasti prema Pridnjestrovlju sve više podsećaju na događaje oko Donbasa posle 2014. godine.
Oficerov-Beljski potvrđuje Šojguove reči da je Kišinjev uz učešće Ukrajine uspostavio blokadu regiona i na svaki način pogoršava uslove života lokalnog stanovništva, stvarajući trgovinske, bankarske i transportne barijere. Tu su i ograničenja slobode kretanja, nezakonite carine, proizvoljno oduzimanje državljanstva.
Šojgu je ocenio da je situacija u Pridnjestrovlju „veoma teška“, navodeći da ključna preduzeća ne rade ili funkcionišu sa prekidima, kao i da postoji hroničan nedostatak energetskih resursa.
Takođe je istakao da u Pridnjestrovlju živi više od 220 hiljada ruskih državljana čija su bezbednost i interesi ugroženi zbog postupaka Kijeva i Kišinjeva. U tom kontekstu je poručio da će Rusija, ako bude potrebno, preduzeti sve neophodne mere i koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi ih zaštitila.
Pridnjestrovlje kao novi Donbas?
Ekspert smatra da se situacija u Pridnjestrovlju ne može direktno porediti sa Donbasom, gde je ukrajinska strana redovno granatirala taj region, dok u Pridnjestrovlju takvih vojnih aktivnosti trenutno nema.
On ocenjuje da Šojguove izjave služe kao signal da se na situaciju u regionu obrati pažnja, kao i upozorenje na moguće posledice koje bi mogle dovesti do eskalacije.
Govoreći o pitanju mera koje bi Moskva mogla preduzeti radi zaštite Rusa u Pridnjestrovlju, Oficerov-Beljski kaže:
„Aluzija Sergeja Šojgua je prilično očigledna kada poredi situaciju u Pridnjestrovlju i Donbasu. Videli smo kako je ta situacija u Donbasu razrešena, pošto drugog rešenja nije bilo. Da Rusija nije započela Specijalnu vojnu operaciju u februaru 2022. godine, usledio bi ukrajinski vojni scenario i pokušaj silovitog zauzimanja tih teritorija“, kaže Oficerov-Beljski.
On ističe da nije Rusija započela sukob u Ukrajini, već pokušava da ga zaustavi.
„Situacija ovde može biti nešto drugačija, ali je poruka potpuno transparentna i očigledna – ovo je poruka moldavskoj strani da bi trebalo da shvate da na svako nasilno rešenje i svaki pritisak koji vrše može uslediti odgovor. To je, u suštini, poruka za moldavske strane i ovo nije poređenje radi poređenja“, ocenjuje sagovornik Sputnjika.
Šojguove izjave su dat u kontekstu odluke o izlasku Moldavije iz Zajednice nezavisnih država (ZND).
Oficerov-Beljski ocenjuje da ZND nije zastarela institucija kao što mnogi misle, već važan okvir za dijalog i konsultacije između država članica, koji obuhvata različita pitanja — od ekonomije do ekologije.
Prema njegovim rečima, Moldavija ne učestvuje aktivno u radu ZND i ne koristi u potpunosti postojeće mehanizme saradnje, uključujući mogućnosti diplomatskog dijaloga i pregovora sa Rusijom i drugim državama, što je, kako ocenjuje, propuštena prilika, s obzirom na prednosti koje takav multilateralni format nudi.
„Činjenica je da Moldavija donosi značajan broj odluka vođena sopstvenom vizijom određenog evropskog pravca, pri tom ne sledeći nacionalne interese. To je činjenica i ovo je već duže vreme dobro poznata moldavska strategija pod vlašću Maje Sandu”, kaže ekspert.
Moldavija – poligon Zapada za konfrotaciju sa Rusijom
Moldavija, koja ima 2,6 miliona stanovnika nalazi se između Ukrajine i Rumunije, a zauzela je izrazito prozapadni kurs otkako je rumunska državljanka Maja Sandu došla na vlast 2020.
Kišinjev pokušava ekonomski i politički da uguši region koji se zalaže za dobre odnose sa Rusijom, stvarajući pritiske, ekonomske blokade i vršeći političke progone.
Moldavija, najsiromašnija zemlja u Evropi, stremi ka evropskim integracijama i saradnji sa NATO-om, a vlasti guraju zemlju u sastav Rumunije, iako je Pridnjestrovlje, gde Rusi čine oko polovine stanovništva, i pre raspada Sovjetskog Saveza težilo otcepljenju od Moldavije, plašeći se da će se ta zemlja, pod uticajem nacionalizma, pripojiti susednoj Rumuniji.
Nakon neuspelog pokušaja moldavskih vlasti da nasilno reše problem, Pridnjestrovlje je faktički postalo teritorija izvan kontrole Kišinjeva, koji je zauzeo kurs ka evrointegraciji.
Tako su Moldavija i Pridnjestrovlje u tzv. zamrznutom sukobu od raspada Sovjetskog Saveza i kraćeg, ali krvavog građanskog rata koji se desio 1992. Nakon uvođenja ruskih mirovnih snaga u zonu sukoba, krvoproliće je zaustavljeno.
Međutim, Šojgu je sada optužio Moldaviju za pokušaje da „potisne“ iz Pridnjestrovlja operativnu grupu ruskih vojnika. On je podsetio je da je 17. aprila republika proglasila rukovodstvo kontingenta personama non grata, čime je faktički lišila ruske oficire mogućnosti kretanja van regiona. Po mišljenju Šojgua, ovaj korak „nedvosmisleno potvrđuje čvrstu nameru“ Kišinjeva da „ide ka daljem zaoštravanju situacije“.
S druge strane, Moldavija je, kao i Ukrajina, Zapadu potrebna zarad ličnih interesa, kao poligon za geopolitičku konfrontaciju sa Rusijom.