Prema istraživanju, ti praistorijski glavonošci mogli su da dostignu dužinu od oko sedam do 19 metara, što ih svrstava među najveće do sada opisane beskičmenjake, stoji u članku.
Naučnici su do rekonstrukcije došli analizom fosilnih ostataka, pre svega tvrdih delova kljuna napravljenih od hitina, jer se meka tkiva ovih životinja retko očuvaju.
Istraživanje je ukazalo na to da su te džinovske hobotnice postojale u kasnom periodu krede, pre oko 100 do 72 miliona godina, i da su bile aktivni predatori koji su se hranili velikim morskim gmizavcima poput pleziosaurusa i mozasaurusa.
Autori studije navode da tragovi na fosilizovanim kljunovima ukazuju na složeno ponašanje i moguće asimetrije u lovu, što može da ukazuje na viši nivo nervne organizacije i potencijalnu inteligenciju ovih životinja.
Pogledajte i: