Moguće je takođe, napominje Perišić, da je Aljbin Kurti pred izbore koji se ponovo očekuju na Kosovu i Metohiji reaktivirao ovu ideju kako bi sebi podigao rejting ali kako god - Beograd mora biti na oprezu kad je separatizam u pitanju.
Kako je najavljeno, na dnevnom redu zasedanja skupština u Prištini trebalo bi da se nađe predlog rezolucije o “unapređenju institucionalne brige o albanskoj zajednici” u tri mesta na jugu centralne Srbije - Preševu, Medveđi i Bujanovcu.
Buđenje ideje o „razmeni teritorija“
Na pitanje da li se to Priština sprema da aktivira još jednu tačku pritiska na Beograd Nikola Perišić, politikolog iz Centra za društvenu analizu, kaže da je jasno da se radi o još jednom u nizu pokušaja da se izvrše različiti vidovi pritiska na Srbiju i srpsko stanovništvo na KiM.
„Znamo koliko je u prethodnom periodu upravo taj prostor na teritoriji centralne Srbije bio česta meta napada različitih separatističkih ideja i da su mnoge albanske političke stranke koje deluju u Srbiji vrlo ne jednom iznosile javno takve ideje. Naravno, jasno je da postoje takve aspiracije i od albanskih stranaka koje deluju na prostoru Kosova i Metohije i da se na taj način pokušava da pridobije šira međunarodna podrška za tu takozvanu razmenu teritorija. I sada kada imamo ovu situaciju na terenu gde je jasno da je vrlo teško da će u nekoj doglednoj budućnosti doći do formiranja Zajednice srpskih opština na prostoru KiM, moguće je da se upravo na ovaj način želi u stvari da na agendu postavi pitanje i tema „razmena teritorija“. U tom nekom hipotetičkom scenariju Srbija bi možda mogla da računa na opštine koje se nalaze na Severu KiM a da albanska strana naravno opet ne ostane prikraćena nego da pokuša da pripoji opštine koje se nalaze u „Preševskoj dolini“. Kroz tu prizmu treba posmatrati sve ovo što se dešava,“ objašnjava Perišić.
Neophodan oprez
Naš sagovornik istovremeno nema dilemu da je takav scenario nerealan i da je to samo pusta želja albanske strane koja je usmerena upravo ka pritiscima ka Beogradu.
„Ne postoji šira podrška za takvo moguće delovanje, ali treba biti oprezan kada su separatističke ideje u pitanju, jer znamo kako smo došli do trenutne situacije na Kosovu i Metohiji, da je tokom čitave druge polovine 20. veka tinjala ideja albanskog separatizma da bi na kraju i pokušali da je ostvare. Zbog toga treba biti oprezan kada se javljaju separatističke težnje jer to su kontinuirane ideje koje traju decenijama i onda se čeka pogodan trenutak da se one ostvare. Zbog toga takođe treba uvek pravovremeno reagovati a siguran sam da će državno rukovodstvo Srbije oprezno razmotriti moguće scenarije i da će odreagovati u narednom periodu,“ kaže Perišić.
EU treba da bude upozorena
On veruje da iza svega ovoga stoji Kurti i da se on sprema da ako Priština bude primorano da osnuje ZSO odgovori tzv. zajednicom albanskih opština koja bi kao pandan ZSO bila formirana na jugu centralne Srbije.
„To i jeste verovatno intencija Kurtija i vlasti u Prištini i tu treba biti oprezan kada govorimo o mogućim albanskim opštinama da se to ne odnosi samo na Srbiju, već da u stvari to vrlo često ide ka ideji velike Albanije koja obuhvata i deo Crne Gore. Zbog svega toga bi i Evropska unija trebalo da bude svesna da takve ideje i razvijanje takve ideologije koja ima u sebi veoma ekstremne elemente može da bude pogubno i da se time krše osnovna ljudska prava što bi u najmanju ruku trebalo da bude demokratska tekovina 21. veka“, upozorava Perišić.
On smatra da Kurti svime što radi poslednjih meseci opipava puls pre svega Evropskoj uniji i u stvari želi da vidi šta on može da uradi u ovom trenutku a da ne naiđe na osudu i da ne snosi posledice zbog takvog političkog delovanja.
„Zbog toga smo mogli da čujemo različite izjave koje su bile usmerene upravo prema srpskoj zajednici, od onoga da ne želi da dozvoli formiranje Zajednice srpskih opština do mogućnosti pripajanja severnog dela Kosovske Mitrovice, čime bi se Srbima takođe uskratila osnovna prava“, podseća Perišić. Kako dodaje, to jeste agenda Kurtija u ovom trenutku čime u stvari zbog niskog rejtinga on pokušava da pronađe neko rešenje koje bi albansko stanovništvo odobrilo i zbog toga izlazi sa različitim idejama.
„Ali definitivno da u ovom trenutku međunarodni akteri ipak uviđaju da je albanska strana ta koja je problematična i da je ta strana izneverila obećanja koja su dogovorena i potpisana,“ kaže on.
Promovisanje ideje velike Albanije
Perišić veruje da bi upravo zato bilo dobro da EU odmah reaguje na ovakva iskakanja Prištine i da insistira na tome da sve što je dogovoreno zaista bude sprovedeno.
„Ali u aktuelnom geopolitičkom trenutku pitanje je koliko EU, ali i druge velike sile imaju i mogućnosti i kapaciteta da se posvete ovom problemu i zato smo u ovoj situaciji, jer faktički ne postoji nemogućnost pregovora i dijaloga sa albanskom stranom. Albanska strana pokušava opet sve da iskoristi kako bi dodatno popravila svoj položaj kada je u pitanju delovanje na prostoru Kosova i Metohije. I vidimo da se tu stvari ne zadržavaju nego da se sve više promovišu ideje velike Albanije, odnosno pripajanje i nekih drugih teritorija i opština tako da zbog svega toga može doći do nekih daljih turbulencija na prostoru Balkana i u odnosima koji se ovde razvijaju. Zbog toga je potrebno i prisustvo različitih međunarodnih elementa ali i racionalna politika koju vode druge države na prostoru Balkana kako bi se zaustavila neka dalja moguća eskalacija“ ocenjuje Perišić.
Podsećanja radi, najava da će u prištinskom parlamentu biti razmatrana pomenuta rezolucija koja se tiče tri opštine na jugu centralne Srbije usledila je samo par dana nakon što je iz EU Prištini stigla poruka da ZSO mora da se formira.