Ukupan broj porastao je za više od 2 miliona u odnosu na prethodnu godinu, i sa oko 40 miliona u 2010. godini.
Nemačka ostaje zemlja sa najvećim brojem stranih stanovnika unutar bloka, sa skoro 18 miliona, dok je Španija zabeležila najbrži nedavni rast, dodajući oko 700.000 ljudi – što je otprilike trećina ukupnog rasta u EU prošle godine.
Studija ukazuje na neravnomernu raspodelu dolazaka, pri čemu Nemačka i Španija čine skoro polovinu ukupnog povećanja, dok manje države kao što su Malta, Kipar i Luksemburg imaju najveći priliv u odnosu na broj stanovnika.
Zahtevi za azil su takođe koncentrisani, pri čemu Španija, Italija, Francuska i Nemačka čine skoro tri četvrtine svih prijava.
Istovremeno, zvanični podaci ukazuju na rastući pritisak na uslove života. Evrostat navodi da je 8,2% stanovnika EU trošilo najmanje 40% raspoloživog prihoda na stanovanje u 2024. godini, dok je 16,9% živelo u prenaseljenim domaćinstvima, a 9,2% nije moglo da priušti adekvatno grejanje. Među mladima od 15 do 29 godina, gotovo svaki deseti bio je preopterećen troškovima stanovanja.
Predsednik Evropskog saveta, Antonio Costa, izjavio je ranije ove godine da je pristupačnost stanovanja „u srži razočaranja građana u demokratske institucije“. Potrošnja na nivou EU za migracije i upravljanje granicama čini oko 2% sedmogodišnjeg budžeta Unije, dok većinu troškova snose nacionalne vlade.
Ovi pritisci podstakli su rast antimigrantskog raspoloženja u više zemalja EU, gde je migracija postala ključno političko pitanje, uz rastuću zabrinutost zbog nedostatka stanova, opterećenja javnih službi i troškova života.
Pogledajte i: