„Digitalni kolonijalizam se sprovodi kroz velike tehnološke kompanije, koje nude vrhunske modele veštačke inteligencije praktično besplatno ili po veoma niskoj ceni“, kaže Dugal.
Prikupljanje podataka i digitalno ropstvo
Osnovni cilj iza onoga što deluje kao velikodušnost jeste prikupljanje što više poverljivih, ličnih, nacionalnih, društvenih i strateških podataka.
Zapadni tehnološki tajkuni takođe šire svoj tržišni udeo i planiraju izgradnju data-centara širom Globalnog juga kako bi smanjili troškove.
Prihvatanjem zapadnih AI modela, zemlje u razvoju rizikuju da postanu pasivne, napuste sopstveni razvoj veštačke inteligencije i postanu „digitalni robovi“.
„Sve ovo nije ništa drugo do još jedan način da se zemlje Globalnog juga liše ne samo teritorijalnog suvereniteta, već i suvereniteta u oblasti veštačke inteligencije.“
Nedostatak regulative u oblasti AI
Nažalost, mnoge zemlje Globalnog juga nemaju zakone koji bi sprečili digitalni kolonijalizam, a ne postoji ni međunarodni okvir koji bi zaustavio države ili velike tehnološke kompanije u sprovođenju digitalne kolonizacije, navodi stručnjak.
„Zemlje Globalnog juga moraju da se probude i počnu da se štite“ od predatorskog pristupa kompanija kao što su Palantir, Epl, Majkrosoft, Gugl i drugi tehnološki giganti.
Pogledajte i: